Mekane i masivnije zimske gume napravljene su od specijalnih i fleksibilnih gumenih smjesa i imaju jedinstveni dizajn gazećeg sloja kako bi pružile najbolje prijanjanje u snježnim i ledenim uslovima na cesti.
Takve gume najbolje funkcionišu na niskim temperaturama i zimskim padavinama, pružajući samopouzdanje i sigurnost vozačima u potencijalno opasnim situacijama.
Ali dok su takve gume neprikosnoveni šampion kada vozimo u zimskim mjesecima, ove iste karakteristike dovode vozače u nepovoljan položaj ako se koriste ljeti. Visoka vanjska temperatura, bez obzira da li je podloga suha ili vlažna, tipični je "ubica" zimskih guma ljeti.
Ljetne gume očekivano pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima, visoku stabilnost u krivinama i optimalnu kilometražu s toplim temperaturama.
Smjesa i šara guma
Nema prevelike mudrosti, tokom ljetne sezone, a posebno uz vrele temperature kakve su prisutne zadnjih godina, ljetne gume su najidealniji izbor. U suštini, kada se temperatura penje iznad 7 stepeni Celzijusa, to je već alarm za montažu ljetnih guma. Iako su vozači u bh. uslovima navikli na izmišljenu ljeto+zima gumu sa oznakom pahuljice, takve gume su ipak namijenjene za hladnoću i zimske uslove. Ljetne gume neprikosnoveno pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima zahvaljujući svojim namjenski dizajniranim šarama i smjesi gazećeg sloja.
One također pružaju visoku stabilnost u krivinama i optimizovano prijanjanje čak i pri višim brzinama što se ne može tvrditi za "mesnate" zimske gume. To znači da možete s većim osjećajem sigurnosti voziti svoj automobil na ljetnim gumama s odgovarajućom dubinom šare i po suhim i po mokrim klizavim putevima tokom toplijih meseci, dok s "glibavim" osjećajem koje stvaraju zimske gume dinamična vožnja nema uporište.
Kod korištenja zimskih guma ljeti, još jedna stvar koju treba uzeti u obzir je da će vozilo trošiti do 15 posto više goriva i da ćete imati veći trošak. Opšte poznato je da je na toploj cesti otpor kotrljanja zimske gume znatno veći od ljetne ili cjelogodišnje gume i tu nema dileme. To je zato što mekša gumena smjesa više mijenja svoj oblik prilikom rotiranja. Zimska guma stvara veći otpor kotrljanja, što rezultira povećanjem potrošnje goriva, što znači da ćete benzinsku pumpu morati posjećivati češće nego s ljetnim pneumaticima.
Upravljanje i sigurnost
Ako na vrijeme ne pređete na ljetne gume tokom proljetnih i ljetnih mjeseci, vaš automobil koji vozi na zimskoj, neće imati jednake manevarske mogućnosti kao na ljetnoj "obući", posebno ako ste primorani da pravite nagle izmjene pravca kretanja. To već može dovesti sigurnost u pitanje, pogotovo na otvorenoj cesti i bržim zavojitim dionicama. Još ako je auto opterećen, vozač se će više boriti s upravljačem.
Zašto su zimske gume u ovom slučaju neprilagođene za vrele ljetne dane? Zamislimo scenario u kojem vozač mora napraviti hitan manevar. Mekane zimske gume na suhoj podlozi ljeti mogu dovesti vozača u neprilike. Upravljanje neće biti precizno, a što je najgore, zaustavni put je znatno duži. Vožnja na zimskim gumama tokom toplijih godišnjih doba predstavlja ogroman rizik prilikom kočenja. Testovi i analize svih većih proizvođača guma pokazuju da je zaustavni put vozila na zimskim gumama, na temperaturama iznad 20 stepeni Celzijusa i pri brzini od 100 km/h, duži za pet do šest metara nego kod vozila s ljetnim gumama.
Dugoročno gledano, zimske gume koje ste zadržali na vozilu tokom proljeća, ljeta i jeseni sve do sljedeće zime će vjerovatno imati istrošene i oštećene blokove gazećeg sloja samo zbog mekše smjese. S obzirom da se praksa zadržavanja zimskih guma, tokom više godina uzastopno u bh. uslovima, ne mijenja, takve gume s nedovoljnom dubinom gazećeg sloja neće pružiti ni približno prijanjanje, niti "vuču" onda kad vam budu najpotrebnije, što je odlučujući faktor koji utiče na sigurnost vožnje.
