AMFI webminar: Digitalna transformacija – prihvatiti promjene i prilagoditi se novim okolnostima

"Digitalna transformacija zapravo nije u tehnologiji, već digitalna transformacija počinje od naše spremnosti da prihvatimo promjene i prilagodimo se novim okolnostima. Organizacije ulažu jako puno novca u projekte za "digitalnu transformaciju", ali još uvijek veliki postotak organizacija ne postigne digitalnu transformaciju. Razlog tome je što se organizacije fokusiraju na tehnologiju, umjesto da najprije razmisle gdje nakon digitalne transformacije žele biti. Ključ je u pripremi digitalne strategije. Ne samo da bi tehnološka ulaganja trebali uskladiti s poslovnim ciljevima – poželjno je da se organizacije više oslanjaju na znanja svojih zaposlenika, nego na prijedloge i "dobre poslovne prakse" vanjskih savjetnika. Vrlo je bitno da menadžment razumije strahove zaposlenika od gubitka posla, na način da ohrabre i educiraju zaposlenike o tome kako je digitalna transformacija prilika za njihovu profesionalnu nadogradnju, kako bi mogli odgovoriti novom poslovnom ambijentu. Neophodno je klijenta staviti u prvi plan te rezmisliti kako će nove promjene utjecati na iskustvo kupaca, naravno uz sve navedeno koristiti tehnološke inovacije/FinTech solucije (eksperimentiranje, izrada prototipa itd.), te odluke donositi agilno", kazala je Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini u uvodnom obraćanju.

Lana Sarajlić advokatica u saradnji sa Wolf Teiss govorila je o pravnom okviru i zakonskim preprekama za implementaciju digitalne transformacije u BiH.

"Pravni okvir je u velikoj mjeri konzervativan, ne prati adekvatno tehnološki napredak te zahtjeve tržišta u pogledu novih proizvoda i usluga i često je prepreka za implementaciju projekata digitalne transformacije", kazala je Sarajlić.

Zaključeno je da je neophodan proaktivniji pristup nadležnih organa u cilju donošenja novih ili izmjene postojećih propisa koji će omogućiti povoljniji pravni okvir za provođenje projekata digitalne transformacije.

"Aktuelna situacija sa koronavirusom donijela je u BiH u oblasti digitalne transformacije promjene za koje bi nam u uslovima "starog normalnog" trebalo 10 do 15 godina", kazala je direktorica BIT Alijanse Tatjana Vučić.

Ona je naglasila da IKT sektor u BiH bilježi značajan rast, da bh. kompanije iz ovog sektora rade projekte digitalne transformacije za velika i razvijena tržišta SAD i Evrope.

Amela Muftić, izvršna direktorica kompanije Halcom, jedina ovlaštene u BiH za izdavanje elektronskog potpisa, je ukazala na potrebu uređenja zakonodavnog okvira kako bi i na bh. tržištu bila omogućena primjena naprednih fintech rješenja.

"Digitalna transformacija neminovno će uključiti i različite oblike elektronskih potpisa, kao i različita IT rješenja. Pred svima nama je zadatak da podržimo digitalizaciju u BiH i krenemo u konkretne aktivnosti", zaključila je Muftić.

Azra Sarić, šefica komunikacija u kompaniji Mistral istaknula je veliki i značajan rast digitalizacije u finansijskom sektoru na svjetskom nivou.

"Imamo domaće kompanije koje u oblasti digitalizacije finansija rade značajne projekte na svjetskom nivou, spremne da iste takve projekte realiziraju i ovdje", kazala je Sarić.

Govoreći o izazovima digitalne transformacije u visokom obrazovanju prof.dr. Armina Hubana, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru naglasila je da za digitalizaciju nije dovoljno samo obrazovanje u području digitalnih vještina te vještine trebaju biti potencijal za promjenu metoda učenja.

"U BiH je potrebno ustanoviti jedinstvenu platformu koja pruža podršku svim obrazovnim institucijama - NREN (nacionalna obrazovna istraživačka mreža), kako bi proces transformacije bio podržan i olakšan. Dodatno, razviti metodu za ocjenjivanje digitalnih vještina", kazala je prof.dr. Hubana.

Radmila Runić Bijeljac, izvršna direktorica mikrokreditne organizacije Mikrofin kazala je da digitalna transformacija više nije pitanje izbora.

"Digitalna transformacija od svih poslovnih sistema zahtijeva dizajniranje novih poslovnih modela, uvođenje novih kanala prodaje i komunikacije sa klijentima", kazala je Runić Bijeljac.