Anis Ajdinović: Inspektore su nam zaključavali, fizički im prijetili, ali i pričali viceve
Kada je riječ o unutarnjem prometu, sačinjeno je 8.929 zapisnika, a ukupni broj uzetih uzoraka iznosi 5.023. Izdato je i 1.226 fito certifikata koji se izdaju za izvoz bilja i biljnih proizvoda. Cjelokupni broj izdatih rješenja za odobrenje i zabranu uvoza iznosi 117.169 od kojih je 115.032 u prekograničnom, a 2.137 u unutarnjem prometu i tu spadaju mjere gdje su korektivno i preventivno djelovali. U 4.512 slučajeva su izdali prekršajne naloge s finansijskim efektom od šest miliona KM.
Direktor FUIP-a Anis Ajdinović govori da su ubacili u šestu brzinu u ovoj godini i da daju svoj maksimum kako bi spriječili nepravilnosti na terenu.
"U jednom mjesecu najmanje smo 15 dana na terenu. Inspektori su umorni, godina je pri kraju, istrošili smo se, ali ćemo se tokom novogodišnjih praznika oporaviti, prikupiti snage i u 2020. ući s novim planovima i programima. Već smo pripremili godišnji program rada za narednu godinu, uputili ga prema Vladi Federacije BiH, a već smo saslušali i prijedloge ministarstava kako bismo dodatno unaprijedili naš rad", počeo je priču Anis Ajdinović.
U narednih deset godina povećati kazne za deset puta
Direktor FUIP-a govori da je BiH duže vrijeme sinonim za sivu ekonomiju i da u tom kontekstu dosta zaostajemo za zapadnim zemljama. Kaže da su upravo iz tih razloga non-stop "budni" inspekcijski organi na svim nivoima, ali i Porezna uprava FBiH te policija i pravosudne institucije.
"Ozbiljna borba sa sivom ekonomijom traje, a mi imamo odgovor. Bilo je godina kada nismo imali nijednu vraćenu pošiljku u neku državu iz koje je uvezena. Pozitivno je što smo do kraja oktobra ove godine imali osam vraćenih pošiljki, a tu spada, između ostalog, i nejodirana so iz Hrvatske, dječije igračke iz Kine te drugi prehrambeni proizvodi i predmeti opće upotrebe. Pored borbe sa sivom ekonomijom nama je prioritetna i zaštita zdravlja stanovništva. Iako je nepopularno, treba se promijeniti i kaznena politika, a zatim ojačati inspekcijske i kontrolne organe. Strateški cilj je da kroz deset godina imamo deseterostruko veće kazne. Primjerice, danas je 3.000 KM kazna za neizdavanje fiskalnog računa, a nadamo se da će za deset godina biti 30.000 KM", kazao je on.
Glavni pojavni oblici sive ekonomije su, prema riječima Anisa Ajdinovića, upravo neizdavanje fiskalnih računa, rad na crno, promet robe bez porijekla te rad subjekata koji nemaju registriranu djelatnost kod nadležnog organa. Još jedan od problema je bio, ne krije direktor FUIP-a, i podmitljivost inspektora, što je znatno otežavalo rad inspekcijskih organa.
"Plata inspektora u FBiH, moram kazati, na puno je višem nivou u odnosu na zemlje u regionu. Međutim, i ona je mala ako hoćemo da pratimo evropske standarde. Učinili smo zaista sve kako bismo suzbili pojave korupcije kod inspektora. U martu ove godine su naša dva uposlenika tretirali nadležno tužilaštvo i policijski organi i na kraju je dokazano da je jedan uposlenik bio uključen u nečasne radnje. Taj inspektor je dobio i presudu u kojoj stoji da je kriv. Ovom prilikom molim građane i privredne subjekte da se ne libe obratiti FUIP-u ili meni lično ako postoje ove radnje kod bilo kojeg inspektora i ja im obećavam diskreciju. Već imamo nekoliko otvorenih, ali i završenih predmeta", poručuje.
Uprkos prethodno navedenom, kategorično tvrdi da je većina inspektora časna i čestita i da se trude svoje poslove obaviti maksimalno savjesno. Kaže da tim inspektora FUIP-a čini spoj iskustva i mladosti te da su u prethodne četiri godine zaposlili 90 posto ljudi mlađih od 40 godina.
Inspektorima su prijetili, ali uvijek su profesionalno reagirali
Direktor FUIP-a nam objašnjava da je siva ekonomija najučestalija pojava na pijacama, u ugostiteljstvu i građevinskoj djelatnosti i to širom BiH. U ovoj godini izvršili su sa svojim partnerima pojačan inspekcijski nadzor nad autopijacom u Sarajevu, gdje su oduzeli određenu količinu robe. Međutim, u toku ove akcije desila se i jedna zanimljiva situacija.
"Uočen je jedan automobil na autopijaci za koji smo imali sumnju da se u njemu nalazi veća količina duhana. Tom vozilu cijeli dan niko nije prišao, jer su se kraj njega nalazila naša dva inspektora s vidljivim obilježjima. Oni su do kasnih popodnevnih sati čekali da se pojavi vlasnik, ali ga nije bilo. Zatim smo sporni automobil zapečatili, uz pomoć kolega iz MUP-a KS pauk vozilom prevezli na parking PU Novi Grad i skoro dva mjeseca se nije pojavljivao vlasnik. U saradnji s Tužilaštvom BiH pribavili smo nalog za pretres, otvorili smo vozilo i pronašli smo čak 3.250 kutija cigareta i određenu količinu duhana", priča nam o ovoj zanimljivoj situaciji.
Kada kreiraju listu subjekata nad kojima će vršiti inspekcijski nadzor, direktor Ajdinović govori da najprije prave analizu rizika, tj. u svojoj bazi podataka prate koji privredni subjekti imaju historiju prekršaja i kažnjavanja i po tom osnovu se opredjeljuju za kreiranje naloga.
"Imamo često situaciju da ne naiđemo na dobrodošao prijem od strane subjekata kontrole i da moramo zvati policiju. Bilo je i fizičkih prijetnji, prijetnji upotrebom vatrenog oružja, ali smo uvijek profesionalni reagirali. U jednoj maloj trgovini u Sarajevu se desio jedan interesantan slučaj kada je vlasnik radnje zaključao inspektora i nije mu dao da izađe. Također je u Mostaru jedan 'privrednik' koji je imao više od osam prekršaja i kojem je prijetilo zatvaranje objekta pokušao da se 'izvuče' tako što je inspektoru pričao viceve kojima mu je indirektno prijetio, ali je naš uposlenik to ipak prozreo", prisjeća se Anis Ajdinović.
Sva zaplijenjena roba, zaključuje naš sagovornik, biva uništena ili, ako je upotrebljiva kao što su to prehrambene namirnice ili odjevni predmeti, biva preusmjerena onima kojima je pomoć ove vrste potrebna.
"Svu oduzetu robu čuvamo u skladištu Direkcije robnih rezervi u Visokom. Tu su osigurani klimatski i svi drugi uvjeti kako ne bi došlo do kvarenja robe. Duhan i duhanske prerađevine, alkohol i slični proizvodi bivaju uništeni i za te poslove angažiramo certificirane agencije. Međutim, odjeću, obuću i hranu koja je zdravstveno ispravna dodjeljujemo centrima za socijalni rad. Prije dvije godine u centru Sarajeva oduzeli smo ogromnu količinu rahat-lokuma koji smo poklonili djeci u potrebi da se malo zaslade", rekao je na kraju našeg intervjua Anis Ajdinović, direktor FUIP-a.