Ante Aralica: Dokapitalizacija Energopetrola je provedena kako bi se spriječio stečaj i zaštitila radna mjesta
Početkom februara je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o akcizama koji je znatno utjecao na izmjene maloprodajnih cijena goriva te izazvao velike polemike u javnosti. Koje je vaše stajalište povodom ovoga?
Mi se zalažemo za uređenje tržišta naftnim derivatima u BiH. Smatram da je izmjena Zakona o akcizama korak u pravom smjeru, ukoliko se provede na adekvatan način. Ono što će biti ključni faktor uspješnosti jeste osiguranje provedbe Zakona o akcizama na etičan i transparentan način kako bi sredstva prikupljena na ovaj način bila usmjerena za šta su namijenjena.
Također, kroz djelovanje Naftnog komiteta u BiH aktivno radimo na izmjenama ostalih zakona koji se tiču naftnih derivata kako bi potrošači u BiH imali iste pogodnosti kao i potrošači u okruženju ili u Evropskoj uniji.
Kako je uvođenje akciza utjecalo na maloprodajne cijene goriva na benzinskim pumpama, da li su cijene zaista više samo za iznos akcize, jer je ovo pitanje izazvalo dosta rasprava?
Polemike u javnosti su se u velikoj mjeri odnosile na tvrdnje kako je uvođenje akciza iskorišteno za dodatno podizanje cijena na tržištu i udar na džep građana. Na benzinskim stanicama Ine i Energopetrola to nije slučaj, cijena je rasla u skladu s rastom akciza.
Mislim da se zaboravlja na kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, što je ključan faktor pri izradi maloprodajnih cijena. Formiranje cijena u BiH je slobodno, a potrošač je taj koji odlučuje gdje će točiti gorivo.
Kada govorimo o maržama, moja procjena je da su marže ostale na istom nivou, a polemika o pretjeranim maržama ne oslikava realno stanje.
Govorite o uspostavljanju standarda i izjednačavanju s EU, kako u ovom kontekstu ocjenjujete 2017. godinu? Koja je budućnost tržišta naftnim derivatima u BiH?
Zbog nepostojanja vlastitih izvora sirove nafte i dovoljno prerađivačkih kapaciteta, tržište u BiH orijentirano je na uvoz naftnih derivata. Kao takvo, ono će uvijek u potpunosti ovisiti o svjetskim kretanjima na ovom polju.
Kada govorimo o tržištu naftnim derivatima u BiH, smatram da i dalje postoji prevelik broj benzinskih pumpi u odnosu na evropski prosjek po stanovniku i realnu potrebu tržišta, što otežava uspostavljanje ujednačenog standarda kvaliteta, ali ono što vidim kao pozitivan trend i kroz naše poslovanje jeste da se svijest o kvalitetu goriva razvija i važnost ovog segmenta raste. Podmlađivanjem voznog parka građani više vode računa o tome gdje i šta toče, a na to onda moraju reagirati i benzinske pumpe.
Još jedan od izazova su značajne razlike u regulativama iz oblasti naftne industrije između dva entiteta i Brčko distrikta, što otežava uspostavljanje ujednačenog standarda kvaliteta za potrošače na teritoriji cijele države. Holdina je u proteklom periodu kao jedan od osnivača učestvovala u formiranju Naftnog komiteta u BiH s ciljem unapređenja djelatnosti naftne i gasne privrede u zemlji.
Putem Naftnog komiteta zagovaramo usklađivanje lokalnih propisa sa zakonodavstvom i direktivama Evropske unije te promociju i zaštitu tržišnih uvjeta poslovanja.
Završena je i dokapitalizacija Energopetrola tokom koje je Ina povećala svoj vlasnički udio na 88 posto. U javnosti se ovaj potez posmatra kao još jedan korak kojim Bosna i Hercegovina, a posebno mali dioničari, gube Energopetrol. Koji je vaš komentar?
Svjesni smo i uvažavamo emotivnu povezanost građana BiH s Energopetrolom i stoga je važno naglasiti da je dobrobit ove kompanije i u našem dugoročnom interesu.
Svoj interes da nastavi razvijati Energopetrol, Ina je potvrdila učešćem u njegovoj dokapitalizaciji. Naime, dokapitalizacija je bila neminovan korak kako bi se kompanija sačuvala od stečaja, a njeni radnici od gubitka radnih mjesta. Postupak dokapitalizacije je proveden transparentno, javnim pozivom u skladu sa Zakonom kojem se odazvala jedino Ina, iako je cjelokupna investicijska javnost, uključujući i građane, bila pozvana da u njoj učestvuje. Sve propisane informacije o poslovanju Energopetrola uredno su objavljene u javnosti i na berzi.
Mali dioničari koji navode kako su dokapitalizacijom oštećeni trebaju shvatiti da je tim korakom upravo sačuvana njihova imovina. Dionice koje drže u svom vlasništvu su i dalje njihove, pri čemu provedena dokapitalizacija nije imala utjecaja na njihovu tržišnu vrijednost ili broj. Štoviše, svaki dioničar koji se protivio dokapitalizaciji imao je mogućnost tražiti isplatu tržišne vrijednosti svojih dionica.
Niko od dioničara nije iskoristio navedenu mogućnost, iako su bili javno pozvani. No, moram ukazati i na pokušaje manipulacije tržištem dionica Energopetrola te na transakcije koje daju obmanjujuće signale dioničarima u pogledu vrijednosti njihovih dionica. O tome smo već konsultirali Komisiju za vrijednosne papire i na takve pokušaje obratiti ćemo posebnu pažnju u narednom periodu.
Tvrdite da je dokapitalizacija provedena u cilju zaštite radnih mjesta. Istovremeno, Energopetrol je suočen s velikim brojem radnih sporova. O čemu se tu radi?
Ono što treba imati u vidu kada razgovaramo o ovoj temi jeste da Energopetrol zapošljava više od 600 radnika i vodi uredno poslovanje, transparentno i odgovorno. Pred ovom kompanijom su veliki izazovi naslijeđeni iz prošlosti koji znatno opterećuju poslovanje i usporavaju oporavak kompanije. Prvenstveno tu mislim na velik broj sporova koje su pokrenuli radnici Energopetrola, tražeći da im se plaća isplaćuje u skladu s Granskim kolektivnim ugovorom, a što je ostalo sporno nakon provedene privatizacije 2006. godine. U proteklom periodu su učinjeni veliki napori u transformaciji Energopetrola u modernu kompaniju koja će moći odgovoriti zahtjevima tržišta, razvijati se i rasti.
Energopetrol kao odgovoran poslodavac radnicima uredno isplaćuje plaće i redovno uplaćuje poreze i doprinose. Radnici imaju mogućnost učešća u različitim sistemima nagrađivanja i stimuliranja temeljem radnog učinka, u skladu s najboljim svjetskim praksama. Također, kontinuirano ulažemo u razvoj zaposlenika kroz različite edukacije i treninge. Što se tiče uvjeta rada u našoj kompaniji, prema interesu kandidata za otvorene pozicije, niskom procentu radnika koji odlaze iz kompanije, primanjima radnika koja su u skladu s plaćama u oblasti u kojoj radimo te mogućnostima koje nudimo za profesionalni razvoj i dodatna primanja zaposlenika, smatram da je Energopetrol svojim praksama i sistemima upravljanja ljudskim resursima zasigurno jedna od najprogresivnijih kompanija na našem tržištu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, kako ocjenjujete poslovanje Holdine i Energopetrola u 2017. godini? Da li ste zadovoljni?
Iza sebe imamo vrlo uspješnu godinu. Nastavili smo rasti u oba ključna segmenta poslovanja. U maloprodaji smo nastavili pozitivne trendove iz prethodnih godina, mreža je narasla na 103 benzinske pumpe, od kojih je obnovljeno 63. Na 14 lokacija uveli smo koncept Fresh Corner koji se pokazuje kao pun pogodak i to je smjer kojim nastavljamo.
Ono što je najbitnije jeste da potrošači prepoznaju naše napore te nas nagrađuju sve većim brojem posjeta. U 2018. ćemo otvoriti tri nove benzinske pumpe, rekonstruiramo njih pet, a Fresh Corner uvodimo na još deset lokacija. Što se tiče samog goriva i tu radimo iskorake. U protekloj godini uveli smo više unapređenja: nova Class Plus goriva, visokooktanski benzin eurosuper BS 100 te Arktik dizel namijenjen ekstremnim zimskim uvjetima.
Veleprodaja je imala vrlo izazovnu i uspješnu godinu. Iako držimo značajan udio u opskrbi tržišta BiH naftnim derivatima, nastavili smo rasti u prodanim količinama, ali smo se morali prilagoditi novim okolnostima. Ponajprije se to odnosi na povećani jeftini uvoz naftnih derivata s mediteranskog tržišta koji kvalitetom zadovoljava minimume zakonskih propisa.
Posebno smo ponosni na partnerske programe INA Partner i INA goriva kroz koje smo se etablirali kao jasan tržišni lider s dugoročno održivim modelom poslovanja.
