Istakla je da je gasifikacija RS od Bijeljine ka Banjoj Luci za taj bh. entitet, po odluci Vlade, projekt od nacionalnog interesa, iako, kako je navela, trenutno RS i BiH imaju skromnu potrošnju gasa, što je uslovljeno ograničenim kapacitetima od oko 600 miliona kubika gasa za cijelu BiH, od čega dvije trećine idu za Federaciju BiH.
"Najvažnije pitanje u ovom momentu je osigurati finansiranje tog projekta, a planira se osnivanje zajedničke kompanije 'Gas-resa' RS i Gasproma'", tvrdi ona.
U RS bi to bio transportni gasovod od oko 300 kilometara i izgradnja distributivne gasne mreže, duž gradova koji će biti povezani na transportnu mrežu u dužnini od oko pet hiljada kilometara.
"Ukupna investicija za distributivnu mrežu je oko 355 miliona KM, pokazuje studija razvoja energetskog sektora RS, a i okvirna strategija energetskpog sektora BiH. Za igradnju transportnog gasovoda bit će, po procjenama, potrebno obezbijediti oko 150 miliona eura, ali glavni projekt još nije urađen", rekla je Kalabić danas na početku naučno-stručne konferencije o temi: „Turski tok, geostrateški interes zapadnog Balkana, izazov i prilika za BiH“.
Tvrdi da su studije pokazuje da se radi o komercijalnom projektu, budući da će na transportni gasovod biti povezani svi veći industrijski potrošači kao što je Termoelektrana Ugljevik, gdje se planira izgradnja jedne blok stanice od 300 megavata, koja bi koristila prirodni gas za proizvodnju električne energije.
I rafinerije ulje i nafte u Modriči i Bosanskom Brodu će koristi oko 120 do 400 miliona kubika gasa, što će zavisiti da li će prirodni gas biti korišten za energetske ili tehnološke potrebe.
Ona je rekla da gasifikaciju RS treba gledati kao vrlo važan projekt koji će omogućiti razvoj ekonomije RS te osiguranje novog ekološkog energenta za potrošače u RS.
Generalni direktor "Srbijagasa“ Dušan Bajatović je potvrdio da je planiran krak prema Banjoj Luci u kapacitetu od milijardu i 200 metara kubnih, a odatle do hrvatske granice.
"Ukoliko budu ekonomski interesi odlučivali, onda je ovo razvojna šansa za BiH, odnosno oba njena entiteta. Mi ćemo predvidjeti odvojke i za Federaciju BiH, ukoliko oni to žele. Bit će predviđen jedna odvojak i prema Hrvatskoj, ako žele gas iz ovog izvora", rekao je Bajatović, uvjeravajući da će Turski tok sigurno graditi u predviđenom obimu.
„Gasprom“ je, kaže, rezervisao količine gasa i za RS, a i ta ruska i srbijanska gasna firma su zainteresovane da učestvuju u izgradnji gasovoda do Banje Luke, odnosno hrvatske granice.
Podsjeća da je Srbija, u kojoj su osigurana i potrebna finansijska sredstva, počela radove na Turskom toku, (interkonektor granica Bugarska-granica Mađarske) i sve se, kaže, zasad dobro odvija, a očekuje da s Bugarskomj i Mađarskom usaglase sve tačke prelaza.
Bajatović je podsjetio da je „Srbijagas“ preuzeo 80 posto dionica u „Bijeljina gasu“, te će u tom gradu brzo završiti gasifikaciju za potrebe građana i industrije.
Podsjeća da u RS, osim dijela industrijskih potrošača, ne postoji dovoljno velika gasna infrastruktura i nastavit će se razgovori resornih ministarstava RS i Srbije kako da se to poveća.
Analitičar iz Hrvatske Zoran Meter naglašava da svaki energetski projekt velikog obima ima dvije velike karakteristike – geopolitičku i ekonomsku.
"Treba sagledati puno širi kontekst, jer znamo kako je završio gasovod Južni tok", podsjetio je Meter, ali i naglasio da je gasifikacija potrebna ukoliko ima svoje kupce, ali nije želio da govori koliko je to rentabilno u pogledu cijene.
