Bakarević: RTRS od 2005. godine nije uplatio BHRT-u ni marku
Dodao je i da Odbor RTV sistema već tri mjeseca čeka da Upravni odbor RTRS-a da podršku modelu prikupljanja RTV takse putem Elektroprivrede BiH kako bi model bio pušten u opticaj. Obaveze RTRS-a prema BHRT-u iznose blizu pet miliona maraka.
Parlamentarna skupština BiH nije uspjela pronaći rješenje za problem naplate RTV takse. Zastupnici Hrvatske demokratske zajednice BiH iskoristili su raspravu o javnom RTV sistemu da bi ponovo na dnevni red nametnuli pitanje uvođenja trećeg produkcijskog kanala, na hrvatskom jeziku, te time na etnički definisanoj bh. političkoj sceni stavili u drugi plan ozbiljan problem vezan za finasiranje javnog RTV servisa BiH. Prema Zakonu o javnom RTV sistemu, dozvola kojom je regulisano naplaćivanje RTV takse važi do 26. aprila 2015. godine.
Bh. zakonodavci također otvoreno pozivaju građane da ne plaćaju RTV taksu, a jedna od njih je i zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma PS BiH i zastupnica HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Borjana Krišto koja je kazala da Hrvati u BiH ne plaćaju i ne trebaju plaćati RTV taksu jer postojeće javne servise ne doživljavaju kao svoje.
Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević kazao je za Klix.ba da je BHRT javni servis svih naroda i narodnosti BiH, te da su u njihovim programima jednako zastupljeni jezici svih konstitutivnih naroda. Također, dodao je da je u tim slučajevima riječ o stranačkim paušalnim izjavama koje ruše javni interes BiH.
"Tvrdnja predstavnika HDZ-a BiH ne stoji, izuzev ako oni ne misle da trebaju imati program koji će biti emitovan 365 dana u godini samo na hrvatskom jeziku. BHRT to ne može jer mi smo javni servis na nivou države i moramo zadovoljiti interese i potrebe svih naroda i narodnosti. Paušalne izjave bez prijedloga mjera ne mogu komentarisati jer to su izjave koje ruše javni interes i dovode uposlenike javnih servisa u nezavidnu poziciju. Čisto sumnjam da su to najznačajniji interesi naroda koje zastupaju", rekao je Bakarević.
S obzirom na to da sve veći broj korisnika fiksne telefonije u BiH koristi usluge kablovskih operatera mnogi na ovaj način izbjegavaju plaćanje RTV takse. Bakarević smatra da je sadašnji model prikupljanja takse poguban za javne servise jer je pojavom kablovskih operatera došlo do osipanja pretplatnika.
"Kada je zakon donesen 2005. godine kablovski operateri nisu ni postojali. Oni su se pojavili 'u ozbiljnoj mjeri' od 2009. godine i od tada je počelo osipanje broja pretplatnika. Od tada počinju problemi javnih servisa koji su ozbiljno eskalirali i doveli javne servise u iznimno tešku situaciju. BHRT jednostano ne vlada svojim prihodom. RTV taksu prikupljaju RTV FBiH i RTRS kroz inkaso službe. RTV FBiH uplaćuju nešto što prikupe, dok RTRS ne uplaćuje ništa. Od 2005. godine RTRS nije uplatio BHRT-u ni marku. Njihove obaveze prema nama iznose blizu pet miliona maraka", kazao je Bakarević.
On je dodao da je Odbor RTV sistema razmatrao način naplate RTV takse preko Elektroprivrede BiH, te da su podršku takvom načinu prikupljanja RTV takse dali Upravni odbor BHRT-a i Upravni odbor Federalne televizije.
"Članovi Upravnog odbora RTRS-a bili su na sjednici Odbora sistema i nisu imali primjedbi, ali su zamolili da formalno to provedu kroz svoju sjednicu Upravnog odbora. Mi već tri mjeseca čekamo da to formalno provedu i daju podršku novom modelu, nakon čega bismo ga mogli pustiti u opticaj", rekao je Bakarević.
On je istakao da će se truditi da javni servisi nikada ne postanu GRAS, odnosno servisi u kojim se ne plaćaju doprinosi, porezi i ne isplaćuju plaće.
"Na koji ćemo način to uraditi još uvijek ne znam. Nadam se da će biti senzibiliteta telekom operatera koji su do sada prikupljali RTV taksu da nastave u prijelaznom periodu do kraja godine to raditi i da nam se otvori mogućnost da nađemo konačno rješenje. Za nas polovična rješenja, kakva imamo danas, nisu rješenja. Mi ćemo, ako budemo prisiljeni, pozvati građane da nam pomognu, a vidjet ćemo da li će građani stati uz nas isto kao što smo mi stali uz njih u situacijama kada stvari nisu funkcionisale u državi", poručio je Bakarević.
Opće je poznato da BHRT već duže vrijeme radi u teškim uslovima, zbog čega je menadžment BHRT-a nedavno najavio smanjenje plaća zaposlenika za 15 posto, što je rezultiralo protestima. Bakarević ističe da BHRT ne vlada osnovnim prihodima, te da su zbog toga prinuđeni uzimati u obzir različite mjere štednje.
"Dogovorili smo se da ne idemo u radikalne mjere smanjenja plaća. Mi ne vladamo osnovnim prihodom, ali ćemo kroz mjere štednje gledati da na svaki način pobjegnemo od korekcija plaća. Imamo komunikaciju i sa jednim i sa drugim sindikatom", zaključio je generalni direktor BHRT-a.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
