Baltičke zemlje planiraju se odvojiti sa ruske električne mreže početkom 2025. godine
"Kompromisno pristajemo skratiti rok za godinu dana. Dakle, skidamo se s mreže početkom 2025. godine", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za Reuters na marginama samita NATO-a u Vilniusu prošle sedmice.
Tri desetljeća nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 19 godina od pridruživanja Evropskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija još uvijek ovise o Rusiji za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sistema.
Prema sporazumu potpisanom 2018. godine, lideri baltičkih zemalja, kao i Poljska i Evropska komisija, uz podršku od 1,6 milijardi eura evropskih sredstava, složili su se da će unaprijediti svoju infrastrukturu i isključiti se sa ruske mreže do 2025. godine.
Litvanija je predlagala pomjeranje datuma razdvajanja na početak 2024. godine, ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju, rekla je Kallas.
"Razumijem da Litvanija to želi ubrzati, ali Estonija bi platila najveću cijenu za to ranije odvajanje u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje", dodala je ona.
Kallas je objasnila da će odvajanje sa ruske mreže će započeti formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Bjelorusije u augustu 2024. godine.
Litvanija će slijediti raspored koji preferira Estonija, jer se ne može odvojiti sama, rekao je novinarima u ponedjeljak Rokas Masiulis, šef litvanskog operatora električne mreže Litgrid.
"Povezani smo s Estonijom", rekao je dodajući da će Litvanija nastaviti tražiti od svojih susjeda da se pokrenu što ranije.
"Vidimo šta se događa u Ukrajini, gdje ljudi ginu, a bombe nastavljaju padati. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti sarađivati s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi", rekao je Masiulis.
