
Obama je izjavio da je riječ o područjima na Arktiku i u Atlantskom okeanu. Na ovaj potez se gleda kao na pokušaj zaštite regije prije Obaminog odlaska u januaru.
Pristalice novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa teško mogu preokrenuti odluku. Kanada se također zalaže za slične mjere u svojim vodama Arktika, navodi se u saopćenju.
Bijela kuća je saopćila da je odluka snažna i održiva za ekonomiju i ekosistem. Kao neki od razloga za zabranu bušenja i izlijevanja nafte navedene su kulturne potrebe i briga o divljim životinjama.
Ali, dok je Kanada najavila da će preispitati svoj potez, Bijela kuća tvrdi da Obama čvrsto stoji pri svojoj odluci.
Odluka se oslanja na zakon koji dopušta predsjedniku zabranu trošenja resursa na neodređeno vrijeme. Tokom predizborne kampanje Donald Trump je rekao da će iskoristiti postojeće američke rezerve nafte, što je izazvalo zabrinutost grupe za zaštitu okoliša.
Američki institut za naftu je saopćio da ne postoji trajna zabrana te da se nada da će Trumpova administracija jednostavno poništiti odluku. Zabrana predstavlja veliki poticaj za očuvanje "krhkih" voda Arktika i poziva na akciju protiv klimatskih promjena.
Industrija nafte nema baš dobru sigurnost u sjevernim vodama. Godine 1989. tanker Exxon Valdez nasukao se na Aljasci kada se prolilo stotine hiljada barela sirove nafte, zagađujući 1.300 kilometara obale. Neke životinjske vrste se još uvijek nisu oporavile.
Sjeverne vode su toliko hladne da je bakterijama potrebno mnogo više vremena za razbijanje naftnih derivata nego u toplim vodama Meksičkog zaljeva. Uslovi za bušenje su među najizazovnijim na Zemlji.