Direktor SASE: Među najprometnijim smo berzama u regiji, radimo na platformi i za start up kompanije
Nakon deceniju i po od osnivanja Sarajevske berze vrijednosnih papira ili skraćeno SASE, prvo što je Kurbegović u razgovoru za Klix.ba otkrio jeste mogućnost promjene odnosno pojednostavljenja imena berze.
"Mi smo htjeli promijeniti naziv jer nas vrijednosni papiri ograničavaju. Sutra, ako dođe do potrebe osnivanja berze roba ili ostalih proizvoda, onda nas naziv ograničava jer imamo mogućnost širenja baze. Tako da bismo ga mogli promijeniti, tj. ukloniti dio 'vrijednosni papiri' i da budemo 'Sarajevska berza'", rekao je Kurbegović.
Reputacija, uspjeh i investitori
"Ono što može biti pokazatelj razvoja jeste regija - ne zaostajemo za drugim berzama. Po prometu smo konstanto na drugom ili trećem mjestu, a 2015. smo bili prvi! Prošle godine smo bili drugi po prometu, a Zagrebačka berza je uvijek najjača. Ako uzmete da sve države sada imaju po jednu berzu, a jedino mi imamo dvije, i kada zbrojite promete SASE i Banjalučke berze - BiH je u dosta godina najjača po prometu, i to je najbolji parametar", rekao je naš sagovornik.
Kada je u pitanju značajniji razvoj, problem je, kaže Kurbegović, što veliki investitori ne vole male berze. Njih je strah likvidnosti i oni žale da znaju da se mogu povući kada god požele. Također, veliki investitori ne vole da rasparčavaju svoje investicije i pitanje je da li mala berza može primiti jednu ogromnu investiciju.
"Ukratko, sve i da oni hoće, šta bi on to kupio? Likvidnost je najbitnija za berze i tu dolazi do pat pozicije. Investitori čekaju da berza poveća svoju likvidnost kako bi oni došli i povećali svoju, a ovdje neki čekaju investitore da im je povećaju", objašnjava direktor SASE.
Pomoć startup firmama
Bez obzira na to, SASE se kontinuirano razvija. U maju se planira rad na transferu istanbulske platforme 'private marketa' koji je posvećen start up kompanijama, odnosno njihovim idejama.
"Mi bismo prikupljali podatke i omogućili reklamu kompaniji koja ima ideju, a nema novac, kako bi našla svog 'angel investitora' iz dijaspore koji ima viška kapitala, a nema ideju. Nešto slično postoji i u Zagrebu, a mi sada radimo na transferu tehnologije kako bi to imali i u BiH", rekao je direktor SASE ne precizirajući kada bi platforma mogla postati zvanično dostupna.
Manjak interesa države
Naš sagovornik je naglasio da je kamen spoticanja u poboljšanju rada SASE često inertnost državnih institucija, odnosno zakonodavaca.
"Kad govorimo o tržištu kapitala, govorimo o ekonomiji, kada govorimo o modelima funkcionisanja tržišta kapitala onda govorimo o informacionim tehnologijama jer smo mi elektronska platforma preko koje ide spajanje ponude i potražnje. Ali u biti – naša osnova je pravni okvir! Bez obzira što imamo ideje i inovacije, mi ništa ne možemo uraditi ako to nije definisano zakonom i podzakonskim aktima. Prema tome, naš razvoj zavisi od toga koliko nas država može pratiti. Mi bismo voljeli da država prepozna interes tržišta kapitala. Berza je mala institucija sa 11 uposlenih i na svojim plećima ne može nositi razvoj tržišta kapitala. To mora biti sinergija registra vrijednosih papira, komisije za vrijednosne papire i na kraju države koja mora biti otvorena. Ona mora samo izglasati ono što mi osmislimo", kaže naš sagovornik.
Kurbegović je iznio jedan od primjera gdje se očekivalo da država pruži svoju podršku. Riječ je o poboljšanju uvezivanja sa istanbulskom berzom sa kojom SASE ima odličnu saradnju.
"Mi smo pokušali da još bolje uvežemo Sarajevsku i Istanbulsku berzu kako bi vi direktno iz Sarajeva mogli trgovati na Istanbulskoj berzi. Vi to možete i danas, ali morate tražiti brokera", rekao je direktor SASE naglašavajući da je za još direkrnije trgovanje potrebno uvezivanje registara, ali da za to već dvije godine čekaju zakonsku osnovu.
"S druge strane, Imamo trezorske zapisa gdje se država zaduži do jedne godine, ali nije jasno zašto ne ponude da se veliki projekti ne finansiraju sredstvima građana – da im ponudi kvalitetan povrat i da država izda obveznice za, recimo, gradnju autoputa. Onda, životna osiguranja. Ona svoj kapital negdje moraju oplemeniti kako bi sutra ljudima novac mogli vratiti. I tu država može da ponudi velike projekte pa bi osiguranja mogla kupovati obveznice kako bi se taj krug zatvorio", predlaže direktor SASE.
Još jedan primjer. Međusobni dugovi se mogu rješiti kroz berzu odnosno multulateralne kompenzacije. Česti su slučajevi da firma A duguje firmi B, B dužna firmi C, a C dužna firmi A. Zato imate platformu na koju se firme, javne i privatne, mogu povezati zbog novčanih potraživanja i na taj način ih lakše riješiti.
"U RS-u postoji zakon o multilateralnim kompenzacijama i oni već imaju neka zatvorena potraživanja. Mi smo uputili zahtjev Vladi Federacije gdje smo mi ponudili rješenje, a zauzvrat zatražili zakon. Dobili smo odgovor da to nije u planu za 2017. godinu", rekao je Kurbegović.
Trend uvezivanja berzi
"Baltičke zemlje su se uvezale na jednu platformu, zemlje Južne Amerike su uvezane, zemlje jugoistočne Azije su povezane na jedinstvenu platformu. One s tim pokušavaju dobiti globalnu dimenziju, da budu prepoznate i da se na taj način predstave svijetu.
Upravo sada je takav trend i na Balkanu, tj. uvezivanje berzi pod pokroviteljstvom EBRD-a. Osnovana je posebna firma SEE Link sa sjedištem u Skoplju, sve berze su potpisale pristupni ugovor i svi ćemo se u skoroj budućnosti konektovati u 'trade' fazi. Ali, morat ćemo se i ovdje povezati kroz registre jer nije dovoljno uraditi transakciju - mora doći do prenosa novca i to se mora evidentirati. U narednih godinu dana kompletan Balkan će biti povezan na jednu platformu gdje ćemo u perspektivi izaći u svijet kao jedno tržište", rekao je Kurbegović.
Kako objašnjava naš sagovornik, da bi se izbjegla politička pitanja berze se povezuju na jedinstvenu platfpormu gdje svaka zadržava svoj identitet.
Izostanak masovnog ulaganja
Vrijednosne papire, odnosno trezorske zapise, kupuju uglavnom banke sa relativno malim povratom. S druge strane, građani s obveznicama već trguju i svi imaju priliku da učestvuju. Iako nikome ništa niej uskraćeno iz perspektive mogućnosti, u BiH nema velikih projekta sa povratom.
"Kultura tržišta kapitala nije još uvijek nešto s čim se naš čovjek 'rađa'. Primjer: U bankama građani BiH čuvaju 10 milijardi KM, bankarski sektor je prelikvidan i kamate su male i iznos od dva posto je već 'dobar' oročeni iznos. Vi imate naše kompanije koje daju dividendu, jedan BH Telecom ima povrat od osam do devet posto na godišnjem nivou. Šta je razlog da vi kada imate bolju investiciju svoja sredstva ipak držite u bankama i imate manju dobit? To je strah, nesigurnost, prošla iskustva i stav 'neka tu novca'", kaže čelnik SASE.
Utjecaj svjetskih događaja
Kako objašnjava naš sagovornik, svjetski događaji se osjete, ali slabije jer smo izolirani. Dobre stvari sporo dolaze, ali i loše stvari sporo dolaze i to se objašnjava kao krvotok - velike berze su krvotok, a mi smo kapilari – prođe vremena dok do nas dođe krv. Kada su u pitanju lokalna dešavanja, odgovor je drugačiji.
"Kod nas velike firme nisu dionička društva pa da se neki događaj oslika na njihove indekse. Oni nemaju direktan utjecaj, ali imaju indirektan i opet sve zavisi kako su indirektno konektovani na berzu. Zamislite kada bi jedna velika firma postala dioničko društvo, koliki bi bio upliv kapitala. Mi se nadamo da će na kraju doći do prelaska velikih sistema u dionička društva. Do kada god to nije slučaj, oni su na direktnoj konekciji izolovani u odnosu na nas“
