Šta se dešava sa Sarajevskom berzom: Skroman promet, bude dana bez ijedne transakcije
Pandemija COVID-19, kao i ostali globalni ekonomski faktori, doprinijeli su nestabilnosti na financijskim tržištima diljem svijeta, a Sarajevska berza nije bila iznimka.
Nažalost, čak i nakon što su se tržišta počela oporavljati, Sarajevska berza se suočila s nizom izazova koji su smanjili povjerenje investitora.
Gledajući izvještaje poslovanja posljednjih dana, Sarajevska berza poslovala je dnevno sa ukupnim prometom od oko 15.000 - 20.000 KM, dok je jedan dan taj promet iznosio 212.000 KM, a u dva dana nije uopće bilo zaključenih transakcija.
Jedan od ključnih problema s kojima se berza suočava jest smanjenje ukupne likvidnosti tržišta. Broj transakcija se smanjio, a manje kompanije i investitori se okreću drugim načinima finansiranja jer tržište kapitala nije pružilo očekivane rezultate. To dovodi do ograničenog pristupa kapitalu za kompanije, što može otežati njihov rast i razvoj.
Nadalje, loše poslovanje Sarajevske berze ima direktan utjecaj na vrijednost bh. dionica. Cijene dionica pale su na rekordno niske nivoe, a mnoge kompanije izgubile su značajan dio svoje tržišne vrijednosti. To je rezultiralo padom vrijednosti portfolia za mnoge investitore, što može dovesti do gubitaka i oslabiti njihovu vjeru u domaće tržište.
S druge strane, postoji zabrinutost i u vezi s transparentnošću i regulacijom tržišta. Nedostatak adekvatnih i dosljednih regulacija može otvoriti vrata za manipulaciju i zloupotrebu informacija, što dodatno otežava povjerenje investitora.
Međutim, uprkos ovim izazovima, postoje i perspektive za poboljšanje poslovanja Sarajevske berze. Ključno je da vlasti i regulatori sarađuju s relevantnim dionicima kako bi se uspostavile jasne smjernice i propisi koji će podržati tržište kapitala. Uvođenje novih finansijskih proizvoda i unapređenje tehnološke infrastrukture također bi mogli potaknuti interes investitora.
Također, potrebno je educirati i informisati građane o važnosti sudjelovanja na tržištu kapitala i mogućnostima koje ono pruža. Povećanje svijesti o prednostima investiranja na berzi moglo bi privući nove investitore i potaknuti likvidnost tržišta.
Uz to, potrebno je osigurati transparentnost i odgovornost svih aktera na tržištu kako bi se smanjio rizik od manipulacije i prijevara.
U zaključku, loše poslovanje Sarajevske berze predstavlja izazov za bh. finansijsko tržište, ali istovremeno nudi i prilike za poboljšanje. Saradnja između vlasti, regulatora i investitora ključna je za ostvarivanje pozitivnih promjena. Uz odgovarajuće mjere i usmjerenost prema jačanju transparentnosti i povjerenja, Sarajevska berza može povratiti svoju vitalnost i postati pokretač ekonomskog rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
