Bh. poslodavci na mukama zbog korone, za ekonomiste paušalni lockdown nije rješenje
Poslodavci za Klix.ba danas kažu da vlast ne čini ništa u olakšanju situacije, a stručnjaci iz oblasti ekonomije upozoravaju na posljedice provođenja paušalnog lockdowna.
Tuzlanski kanton u velikoj mjeri je izvozno orijentisan, a od marta prošle godine do danas, poslodavci koji djeluju u ovoj regiji suočili su se sa brojnim finansijskim problemima. Nažalost, ne čudi da su i pojedine kompanije bile prinuđene svoje radnike poslati na čekanje ili u potpunosti zatvoriti proizvodne pogone.
Stanje je posebno teško u trećem valu pandemije koronavirusa koja ne jenjava, a poslodavce zabrinjava činjenica da svi nivoi vlasti ne čine ništa kako bi im pomogli u ovim teškim vremenima, pa ni kada je riječ o nabavci vakcina. S takvim stavom se slažu i ekonomski analitičari, koji navode da paušalna mjera lockdowna ne daje adekvatne rezultate.
"Nadležni ne čine dovoljno, koliko bi mogli. Uzmite naprimjer ekonomsku diplomatiju, čiji značaj vidimo u vezi nabavke vakcina, ali također i na primjeru sastanka u Turskoj. Potrebno je da budemo aktivniji u ovoj oblasti i to naročito u vrijeme pandemije i ekonomske krize. Moramo otvarati nova tržišta, čuvati naše privrednike na postojećim, te kroz pregovore unaprijediti stanje privrede i cjelokupnog društva", smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, on kaže da država treba surađivati zajedno sa privrednicima na poboljšanju sistema industrijske zaštite. Potcrtava da su poslodavci veoma zainteresirani za ovu zaštitu, zbog čega su i pokazali interes za nabavkom vakcina.
"Sada je u najvećem interesu upravo privrednika da se radnici što brže vakcinišu, a kako bi minimizirali rizike za blokadu proizvodnog procesa. Ovo naročito vrijedi za velika poduzeća koja se bave proizvodnjom", nastavlja Čavalić.
Prema mišljenju Ramiza Karića, predsjednika Upravnog odbora Grupacije poslodavaca TK, posljedice nepromišljenog zaključavanja iz prošle godine ostavile su nesagledive posljedice na dio privrede ove regije. To se, navodi on, prije svega odnosi na one privredne subjekte kojima je mjerama Vlade FBiH, ali i drugih nivoa, bio onemogućen rad u cijelosti.
On nam kaže i da su sektori ugostiteljstva, turizma i transporta trenutno u najtežem položaju, a sa teškoćama se suočavaju i poslodavci iz oblati proizvodnje obuće i odjeće. Također, u značajnoj mjeri u otežanom poslovanju su i izvozno orijentisane kompanije zbog nepostojanja bilo kakve podrške izvozu.
"Oporavak ide neočekivano sporo i posljedice će sasvim sigurno ostati na duži vremenski period. Nažalost, situacija se sve više usložnjava, a osim pandemije, poslodavci s područja Tuzlanskog kantona, ali i šire suočavaju se i sa nedostatkom dovoljnih količina repromaterijala i rastom njihovih cijena. Uzme li se u obzir da će ovakva situacija posebno pogoditi izvozno orijetisanu privredu onda je svaki komentar suvišan", ogorčeno nam kaže Karić.
Prema njegovim riječima, vlast na svim nivoima ne čini ništa u smjeru olakšavanja trenutne situacije.
"Čini mi se da je situacija već odavno izmakla kontroli. Primjenjuju se parcijalne i neselektivne mjere. Sama činjenica da u kriznim štabovima niti na jednom nivou nema predstavnika poslodavaca i sindikata kao socijalnih partnera govori sama za sebe. Ono što brine jeste činjenica da vlasti još uvijek nemaju adekvatan odgovor kako prevazići ovakvo stanje u privredi", smatra Karić.
Na pitanje šta je potrebno uraditi kako bi se poslodavci oporavili od dosadašnjih problema, ekonomski analitičar Admir Čavalić odgovor vidi u donošenju restriktivnih mjera na bazi jasnih i mjerljivih indikatora, a ne paušalo, na osnovu trenutne panike.
"Imali smo godinu dana da naučimo šta funkcioniše, a šta ne. To znanje se mora iskoristiti. Potrebno je pokrenuti set ekonomskih reformi, sa fokusom na unaprijeđenjem poslovnog okruženja i digitalnom transformacijom naše ekonomije i društva. Konkretno, izmjena zakona o doprinosima u FBiH, implementacija zakona o elektronskom potpisu na nivou BiH, kao i ukidanje ili privremeno stavljane van snage više od tri hiljade parafiskalnih nameta. Dalje, stabilizacijski fondovi u oba entiteta se moraju koristiti kreativnije – kako bi se potaknula promjena u privredi", navodi Čavalić.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, prema njegovom mišljenju lockdown nema smisla. To se, kako kaže, vidjelo na primjeru Kantona Sarajevo.
"Naša zemlja opravdano nema instrumente monetarne politike, niti pretjerane mogućnosti povoljnog zaduživanja. Nismo članica Evropske unije, tako da iza zatvaranja ne stoji neka mega institucija u smislu podrške. Naš lockdown podrazumijeva blokiranje ili trajno zatvaranje kompanija, gubitak radnih mjesta te smanjivanje potencijala ekonomskog rasta. Ovo dalje znači slabljenje fiskalnog sistema, posljedično i velikih socijalnih sistema poput zdravstvenog i penziono-invalidskog. To je suština argumenata protiv lockdowna. Ne postoji dihotomija – ekonomija ili zdravlje. Realnost je takva da slabljenje domaće ekonomije podrazumijeva i slabljenje zdravstvenog sistema odnosno naših kapaciteta kao društva da se suočimo sa pandemijom", stava je Čavalić.
Suočavanje sa kontinuiranim rastom cijena osnovnih životnih namirnica također zabrinjava poslodavce, koji navode da to dodatno slabi budžete njihovih zaposlenih. Na kraju, naši sagovornici su saglasni da svi privredni subjekti neće moći prevazići ovako teško stanje, dok će se oni koji opstanu suočiti sa teškim i mukotrpnim periodom.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
