BiH može mnogo naučiti od Bugarske: Korištenje EU sredstava siguran put do stabilne ekonomije
Evropska komisija je prije dvije godine odobrila ulaganje više od 368 miliona eura iz Evropskog fonda za regionalni razvoj kako bi podržala izgradnju metroa u Sofiji. Izgradnja gotovo osam kilometara nove linije metroa i osam novih stanica trebala bi biti završena naredne godine. Metro u Sofiji povezuje aerodrom, glavnu željezničku stanicu i glavne poslovne centre, što znatno utječe na razvoj grada.
Šef Predstavništva Evropske komisije u Bugarskoj Ognian Zlatev govori nam kako je Bugarskoj dodijeljeno 9,88 milijardi eura iz fondova EU u periodu od 2014. do 2020. godine i to kroz deset programa. S nacionalnim doprinosom od 1,86 milijardi eura Bugarska na raspolaganju ima 11,73 milijarde eura za investiranje u različite oblasti, od stvaranja radnih mjesta do pružanja poslovnog okruženja pogodnog za inovacije te unapređenja socijalne uključenosti i zaštite životne sredine.
"Članstvo u EU pružilo je nevjerovatne mogućnosti bugarskim preduzećima. Zahvaljujući kohezionoj politici Bugarska je uspjela investirati u velike infrastrukturne projekte – stanice za prečišćavanje vode, željeznice, autoputeve te najuspješniji i najpopularniji projekt za metro u Sofiji koji štedi vrijeme, smanjuje CO2 i rasterećuje saobraćaj. U metro je uloženo blizu milijardu eura. Međutim, ovo nije jedini način kojim EU pomaže bugarskoj ekonomiji. Zahvaljujući takozvanom 'Junckerovom planu' i kreditnoj podršci, generišemo dodatnih 1,6 milijardi eura investicija u ključne oblasti poput IT sektora i zelene tehnologije", kazao nam je Zlatev.
EU sredstva donose rezultate koje države članice same ne mogu postići
Zlatev ističe da Bugarska može podijeliti svoje iskustvo evropskog puta s BiH i drugim zemljama koje još uvijek nisu članice Unije i tako im pomoći da na pravi način iskoriste EU sredstva. Stav Evropske komisije, kaže Zlatev, jeste da se Bugarska nalazi među najnovijim državama članicama koje se mogu ponositi svojim dostignućima.
"Iako je globalna finansijska kriza pogodila Bugarsku 2008. godine, prvim godinama punog članstva u EU zemlja je uspjela zadržati svoju fiskalnu disciplinu i njena ekonomija je ostala stabilna. Političko rukovodstvo u Sofiji također je uspjelo poduzeti neophodne reforme koje su dovele do pozitivne preporuke Komisije za datum pristupanja. Bugarska dosljedno radi na dobrim odnosima sa svim svojim susjedima u regionu. Nedavno su poduzeti i odlučni koraci za unapređenje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i stupanje na snagu bilateralne pogodbe s Makedonijom nakon dugih godina teških pregovora. EU podstiče ovakav pristup pomirenju koji donosi korist za sve strane te doprinosi regionalnoj stabilnosti i boljoj investicionoj klimi", istakao je šef Predstavništva Evropske komisije u Bugarskoj.
Pojašnjava kako se "EU dodata vrijednost" odnosi na područja gdje bi budžet Unije mogao imati veći utjecaj od javne potrošnje na nacionalnom nivou. Ovo posebno uključuje podršku zajedničkim ciljevima kao što je zaštita vanjskih granica EU.
"Sredstva za povezivanje mogu donijeti rezultate koje države članice same ne mogu postići. Primjeri uključuju vrhunske istraživačke projekte koji okupljaju najbolje istraživače iz cijele Evrope ili osnažuju mlade ljude i mala preduzeća kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti jedinstvenog tržišta i ponude digitalne ekonomije. Drugi primjeri uključuju ključne strateške investicije poput investiranja u satelite, skupe super računare ili povezivanja različitih dijelova EU. Cilj je povećati konvergenciju i pomoći smanjenju ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika u zemljama članicama i širom Evrope. Glavni cilj kohezione politike je pružiti pomoć državama članicama i regionima da ekonomski ili strukturalno ne zaostaju za ostatkom EU. Ovo je posebno važno za zemlje kao što je Bosna i Hercegovina. Ukoliko se uspije pridružiti EU kao punopravni član, BiH će imati istu mogućnost rasta zahvaljujući evropskoj solidarnosti", naglasio je Zlatev.
Prema podacima Ministarstva finansija Bugarske, EU sredstva uvećala su rast Bugarske za deset posto, što znači da bi zemlja bila u mnogo goroj krizi da nije bilo EU fondova.
"Više od 2.554 projekta uspješno su realizovana kroz evropske fondove, više od 2.100 projekata u potpunosti podržava poslovanje, preduzetništvo i nove tehnologije. Kao rezultat implementacije projekata osigurano je više od 7.800 novih radnih mjesta. Podržano je više od 420 projekata s ciljem poboljšanja obrazovanja iz informacionih i komunikacionih tehnologija u preduzećima. Broj uspješnih istraživačko-razvojnih projekata prelazi 240, dok više od 370 podržanih kompanija koristi obnovljive izvore energije", rekli su nam iz Ministarstva finansija Bugarske.
Tri važne lekcije
Ruslan Stefanov iz Centra za demokratske studije Bugarske kaže kako su i manje općine u Bugarskoj također dobile mogućnost pristupa EU fondovima, što je još značajnije jer takve sredine, za razliku od Sofije, nemaju alternativne načine finansiranja. Prema njegovom mišljenju, postoje tri lekcije koje sve zemlje trebaju naučiti o korištenju sredstava iz EU fondova.
"Prije svega je potrebna dobra priprema za upravljanje EU fondovima. S obzirom na to da je riječ o javnom novcu, pravila za implementaciju tih sredstava su poprilično kompleksna i ne smiju biti zanemarena. Bez odgovarajućeg sistema upravljanja, usmjeravanje ovih sredstava može biti veoma frustirajuće te dovesti do korupcije. Bugarska je 2008. morala imenovati posebnog zamjenika premijera, odgovornog za EU sredstva, kako bi imala pravilan sistem njihovog korištenja", pojašnjava Stefanov.
Druga lekcija odnosi se na otvoren i transparentan sistem izvještavanja o projektima koji se finansiraju iz EU sredstava. U periodu od 2014. do 2020. godine Bugarska je uspostavila elektronske sisteme za podnošenje prijedloga projekata koji su u velikoj mjeri poboljšali upravljanje i implementaciju projekata.
"U Bugarskoj svako može pristupiti online informacijama o bilo kojem projektu koji je najavljen ili implementiran. Javnosti i medijima su dostupni svi podaci. Iako se na ovaj način ne mogu spriječiti prevare i korupcija, sigurno je bolje imati otvoren sistem", dodao je Stefanov.
Njegova treća lekcija jeste kako EU fondovi nisu čudotvorni lijek te ne mogu zamijeniti dobre vladine politike i reforme.
"Zdrava ekonomska i konkurentska politika te njegovanje konkurentnog privatnog sektora su mnogo važniji cilj nego apsorpcija fondova EU. Oni sigurno mogu pomoći, ali samo marginalno i ne mogu biti zamjena za stvarno kreiranje nacionalne politike", naglasio je Stefanov te dodao kako je EU sredstva najbolje usmjeravati u ekološke projekte, transport, infrastrukturu, energiju, tehnologiju i slično.
Stefanov smatra kako se EU sredstva trebaju koristiti za pilotiranje politika i mjera kako bi se izbjegle velike greške s nacionalnim fondovima. Prema njegovim riječima, Bugarska i u budućnosti namjerava investirati u infrastrukturni razvoj grada te implementaciju naprednijih politika u razvoju preduzeća.
Direktan utjecaj na ekonomiju
Denitsa Nikolova, zamjenica ministra za regionalni razvoj Bugarske, odgovorna za programe evropske teritorijalne saradnje, Fond solidarnosti te strategiju EU za Podunavski region, smatra kako dodatno finansiranje nacionalnih budžeta kroz fondove EU ima direktan utjecaj na stabilizaciju ekonomije.
"Koheziona politika koju finansira Evropski strukturni i investicioni fond (ESIF) ima veliku dodatnu vrijednost za Bugarsku, jer je osnova za prevazilaženje razlika u društvenom, ekonomskom i teritorijalnom razvoju naših regiona kroz strateška ulaganja u ključnu infrastrukturu, inovacije i ljudske resurse. Bugarska je relativno nova članica EU i kao takva je učestvovala u samo jednom punom programskom periodu, ali je 'učenje kroz rad' utjecalo na našu administrativnu praksu i kulturu. U tekućem programskom periodu BiH učestvuje u programima teritorijalne saradnje. Na osnovu našeg iskustva možemo dati neke preporuke BiH za uspješniju implementaciju i učešće u ETC programima. Mjere sprovedene u Bugarskoj, koje su dovele do povećanja efektivnosti i efikasnosti programa EU, odnose se na smanjenje administrativnog opterećenja, kako za korisnike, tako i za organe upravljanja, smanjenje prekomjernog ugovaranja sredstava, stalno praćenje projekata, procjene rizika i mjere za smanjenje rizika, transparentnost informacija u svim fazama implementacije projekta, kao i širenje rezultata", rekla nam je Nikolova.
Na osnovu iskustva Bugarske, Nikolova ističe nekoliko značajki vezanih za upravljanje fondovima EU koje bi mogle biti korisne i za našu zemlju. Prije svega, od velike važnosti je čuvanje izgrađenog kapaciteta i osiguravanje kontinuiteta kojim bi se smanjio vremenski razmak između perioda finansiranja te dalo više vremena aplikantima i korisnicima da razviju i sprovedu svoje projekte. Nikolova zatim ističe potrebu smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike i upravljačke strukture.
"Dobro funkcionalna pravila implementacije trebala bi ostati stabilna tokom programskih perioda. Uz održanje kontinuiteta ključnih zakonskih uslova za implementaciju programa postigao bi se neometan početak programa te smanjenje propusta i grešaka. Ovo bi značajno pojednostavilo pristup i upravljanje finansiranjem korisnika koji bi već znali pravila. Još jedno važno pitanje u okviru prekograničnih programa je usklađivanje pravila koja se primjenjuju u zemljama članicama kako bi se smanjio rizik od nepravilnosti. Istovremeno, sistem upravljanja i kontrole treba stalno pratiti kako bi se identificirale potrebe za poboljšanjem", pojašnjava Nikolova.
Podsjeća kako su sistemi kontrole programa koje finansira EU u prošlosti uglavnom bili usmjereni na provjeru podobnosti troškova, dok je u tekućem programskom periodu fokus preusmjeren na performanse. Prema njenom mišljenju, Interreg programi i centralno upravljani programi EU bi trebali raditi zajedno i učiti jedni od drugih. Kako kaže, jačanje komplementarnosti između instrumenata EU osigurava konzistentnost s politikom koju doprinose.
Na nacionalnim vlastima Bugarske je da definišu investicione prioritete za naredne godine. Kao dio EU, Bugarska učestvuje u procesu donošenja odluka o dugoročnom budžetu EU, takozvanom Višegodišnjem finansijskom okviru za period 2021.-2027.
Evropska komisija je 2. maja predložila dugoročni budžet u iznosu od 1,135 milijardi eura u periodu od 2021. do 2027. godine, što je ekvivalentno 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka EU27. Kako kažu bugarski zvaničnici, sve zemlje članice EU imaju nove i važne prioritete i planove koji su rezultat otvorene i sveobuhvatne debate o budućnosti Evrope koja je započela prije godinu dana Bijelom knjigom. Investiranje u mlade, digitalnu ekonomiju, infrastrukturu, istraživanja, upravljanje granicama, sigurnost, održivost i sigurnu budućnost bit će u fokusu Bugarske, kao i drugih zemalja EU u narednom periodu.
