BiH ponovo rangirana među srednje siromašnim zemljama svijeta, dva su ključna problema
BiH, sa 13.513 dolara po stanovniku je u nešto nezahvalnijem položaju od Srbije koja je na 85. mjestu sa 16.090 dolara po stanovniku, a u nešto povoljnijem položaju od Albanije koja je na 100. mjestu sa 13.330 dolara po stanovniku.
Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović ocijenio je za Klix.ba da društvo u Bosni i Hercegovini, uprkos prirodnim bogatstvima, postaje siromašno i nejednako.
"Bosna i Hercegovina je predemokratsko i pretpolitičko društvo. Dva su ključna ograničenja: jedno je vezano za institucionalni kapacitet političkog sistema koji ne može da produkuje neophodan rast za države u razvoju, a drugo je što sa stanovišta razvoja ne može nadomjestiti sve nedostatke pa ni institucionalni kapacitet političkog sistema. Kod nas blizu 50 posto BDP-a ide u javni sektor", kazao je profesor Kešetović.
Napomenuo je da se politički akteri bore da ovladaju ukupnim društvenim bogatstvom budžeta i fondova, a ne da to bogatstvo stave u funkciju potreba koje su dosta veće.
"Iz toga proizlazi nizak nivo bruto društvenog dohotka, niske stope rasta (moraju biti oko 10 posto) i stepen zaduženosti. BiH je prezadužena sa stanovišta niskog dohotka. Nije isto biti zadužen kad si siromašan i kad si bogat", kategoričan je profesor Kešetović.
Dodao je da niko ne zna kolike su dubioze u javnom sektoru i što je još gore - niko se tim ne bavi.
"Bosna i Hercegovina jeste bogata resursima, ali te resurse treba staviti u funkciju i srušiti ortačku ekonomiju i južnoamerički pljačkaški model koji je na snazi", rekao je profesor Izudin Kešetović, dodavši da to nije u interesu tvorcima društvenog beznađa.
Dodao je kako je jedina sreća u nesreći za Bosance i Hercegovce to što se otvorilo tržište radne snage.
"U kontaktu sam s običnim ljudima koji idu u Sloveniju ili Hrvatsku kako bi nadomjestili svoje budžete ili u druge evropske države kako bi ostali trajno", rekao je profesor Kešetović.
Napomenuo je da je BDP na principu potrošnje, a ne produkcije.
"BDP proističe iz obračuna novčanih tokova, a to je trgovinski bilans i svi prilivi. Ja samo vidim stopu rasta na način da nam šalju novac iz inozemstva. Ne vidim iz postojećih sektora. Ne postoje sektorske politike. Određene industrije su u potpunosti izgubljene", zaključio je profesor Izudin Kešetović.
