BiH u narednom periodu ili koliko nam je zbog raznih "malinara" bliži grčki scenarij

Prevelik javni dug stvoren enormnom potrošnjom države, ogroman vanjskotrgovinski deficit te alarmantno stanje u privatnom sektoru, glavne odlike dešavanja koja su Grčku praktično dovela do bankrota, već su tu. Realni sektor u FBiH je mjesec i po čekao korona-zakon, a ni njim nije zadovoljan. Vijeće ministara BiH, umjesto da Grupu za socioekonomski odgovor na pandemiju koronavirusa uspostavi početkom marta, uradilo je to 5. maja.

Ako dosadašnja praksa, ali i način upravljanja u kriznim mjesecima, angažman raznih "malinara" budu ilustracija i budućeg poslovanja, onda, brojni se stručnjaci slažu, grčki scenarij podržan revoltom naroda koji ostaje bez posla i hljeba, neće izostati.

Fondovi koje predviđa korona-zakon i koji će se popuniti rebalansom budžeta možda i jesu dobra ideja, ali ostaje pitanje kako će se ta sredstva potrošiti, kojim firmama, za kakve i koliko vrijedne projekte.

Ugledni ekonomista Vjekoslav Domljan za Klix.ba kaže kako su sve oči uprte u državu, što je razumljivo za doba teških kriza, a ona nikad slabija.

"Budžeti se nikad slabije nisu punili, što je razumljivo za doba krize, niti smo ikad imali slabije liderstvo koje nije u stanju ni da podijeli pomoć, a kamoli da sakupi još dva puta toliko. Kao što kaže Roosevelt, nema velikih državnika bez velikih prilika. Dakle, čekamo velikog državnika s kredibilnim programom", kaže on.

Dodaje kako će i razvijene zemlje imati deficit budžeta od 10 do 15 posto BDP-a, no one mogu mobilizirati domaće privatne resurse.