"S ponosom danas možemo reći da je četverosjed konačno spreman dočekati prve skijaše ove sezone. Postavljeno je uže i sve kolijevke, kao i traka za ukrcavanje skijaša, a žičara je trenutno na testnim vožnjama koje pokazuju da sve funkcioniše", naglasio je Delić.
Napomenuo je da je žičara nefunkcionalna od 2017. te da je posao na koji se čekalo pet godina završen za nešto više od četiri mjeseca.
"Četverosjedna žičara je projekat u koji su uloženi milioni KM, ali zbog niza grešaka koje su napravljene prilikom izrade projekta i izbora lokacije ona je bila nefunkcionalna od 2017. U nju su uložena skoro četiri miliona KM, a stvarala je dodatne materijalne i ljudske troškove, jer je održavanje na vremenskim uslovima, kakvi su na vrhu Bjelašnice, bilo posebna otežavajuća okolnost. Za ispravljanje te greške mi smo uložili dodatnih 3,6 miliona KM i konačno će žičara služiti svojoj svrsi", konstatovao je Delić.
Prema ocjeni direktora preduzeća ZOI'84 Jasmina Mehića, projekat izmještanja četverosjeda je jedan od najrizičnijih projekata na Bjelašnici. Stoga je, kako su istakli nadležni, završetak ovog projekta od velikog značaja kako za preduzeće, tako i za Ministarstvo privrede koje je s punim povjerenjem u upravu preduzeća odlučilo investirati u realizaciju ovog projekta.
U Vladi Kantona Sarajevo smatraju da je Bjelašnica ove sezone najveće gradilište u Sarajevu, s obzirom na to da je Ministarstvo privrede investiralo 30 miliona KM u obnovu i proširenje sadržaja na skijalištu Babin dol.
Napomenuto je da su proširene staze, obnavlja se parking, unaprijeđen je sistem osnježenja, premješten je četverosjed, a očekuje se i skori završetak radova na izgradnji garaže za šestosjed. Završeni su nabavka i instaliranje dva nova paralelna ski lifta K1 i K2 te uređenje i podizanje sigurnosti na postojećim skijaškim stazama.
Sva ulaganja u olimpijsku infrastrukturu rezultiraju, kako su saopćili iz Vlade Kantona Sarajevo, produženjem zimske turističke sezone, poboljšanjem kvaliteta usluga preduzeća, a samim tim i povećanjem broja korisnika i njihove potrošnje, što direktno utječe na povećanje prihoda preduzeća i njegovu samoodrživost te poslovnu likvidnost.
