Vlasnik voćnjaka u naselju Nerezi, kojim gazduje preduzeće ''Dominant'', Slavko Korda Feni je kazao da je ove godine, što je jedina razlika u odnosu na dosadašnje jako uspješne sezone, vegetacija uranila dvije sedmice.
Na 20 hektara njegovog voćnjaka zasađene su jabuke, kruške, breskve, nektarine i trešnje. Deseci radnika su već svakodnevno u voćnjaku, odakle će izaći tek ujesen kada će voćnjak pripremiti za zimu.
Zasađeno je najviše jabuke i breskve, a njihove količine će se mjeriti vagonima.
Korda kaže da će jedan hektar zasađen jabukama, ako sve bude išlo planiranim tokom, dati oko četiri vagona te voćke.
"To su količine kojima smo zadovoljni, a nadamo se da ćemo ostvariti zacrtano", istakao je Korda.
Jabuka je voće na koje čapljinski voćari najviše računaju. S tom vrstom su najsigurniji jer mogu planirati prinose, plasman i cijene. Sve ostalo voće zavisi od vremenskih uvjeta i stanja na tržištu.
"Plod jabuke nije kultura koja će propasti za kratko vrijeme, kao što je slučaj s nektarinom, trešnjom ili kajsijom koje se moraju prodati za najviše pet dana", pojašnjava ovaj voćar.
Ljetne sorte jabuke mogu se skladištiti mjesec dana, a zimske više od pola godine.
Čapljinski voćari prate trendove, te su zasadili i najnovije sorte jabuka, među kojima i u svijetu najpopularniju ''pink lady''.
Osim jabuke, breskva je standard tog područja, voćari ih proizvode od 1970. godine kada su donesene prve sorte.
Prodaja im nije problem, za veće količine imaju dogovor s otkupljivačima s kojim godinama sarađuju, a dio će biti ponuđen na veletržnici u Čapljini. Potrebu za izvozom nemaju, jer voće prodaju na ''kućnom pragu''.
Jedne godine jabuke iz Kordinog voćnjaka bile su plasirane čak na rusko tržište, putem kompanije koja vrši otkup, za koju je potpisom garantovao da je voće proizvedeno u BiH.
Šef Katedre za genetiku, oplemenjivanje i biotehnologiju Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci Ljubomir Radoš Feni je kazao da se ove godine može očekivati dobra sezona, a da su tome doprinijeli, kako su istakli i voćari na terenu, dobri uvjeti za vrijeme cvjetanja.
"Oplodnja je bila odlična što je za voće jako bitno", naveo je Radoš.
Potvrdio je da je proljeće bilo drugačije i s uranjenom vegetacijom, uz ocjenu da to ne smeta i da nije napravilo štete stablima. Ipak, to je učinio proljetni mraz, ali ne u dolini Neretve već na višim terenima. Posljedice mraza najviše su osjetili orasi, a voćari sada samo mogu zaštititi preostale plodove od insekata i bolesti.
Nikšić objavio da će firma Cengiz obnoviti prugu, ali nije objasnio kako je izabrana
