Čičić: Povećali smo iznos poticaja privredi, a osigurali smo i sredstva za vakcine
Obično je prisutan dojam da je Kanton Sarajevo najbogatiji dio BiH, da li je tako i dalje te koje su posljedice pandemije?
Posljedice pandemije su velike u cijelom svijetu, Evropi, cijeloj BiH, pa tako ni Kanton Sarajevo nije mogao ostati bez posljedica. Posljedice se, pored zdravstvenih, mogu vidjeti i u privredi u vidu zatvaranja velikog broja prije svega malih i srednjih privrednih subjekata, vezano za to i otpuštanjima radnika iz prije svega realnog sektora i generalno kroz pad potrošnje. Mnoge privredne grane su pogođene pandemijom i one koje su vezane za domaće tržište, a u velikoj mjeri i izvoznici kojima je zbog pandemije bila ograničena mogućnost izvoza i zbog pada potražnje na vanjskim tržištima.
U Kantonu Sarajevo je prema nekim pokazateljima najviše pogođena turistička i generalno uslužna djelatnost, kojoj je u jednom periodu bio i onemogućen ili ograničen rad, ali i kasnije, zbog ograničenja prohodnosti granica, je rad bio znatno otežan i prihodi drastično umanjeni u odnosu na period prije pandemije. Jedan značajan dio prihoda koji je dolazio u Kanton Sarajevo je sigurno od turizma, koji je posebno bio u procvatu posljednjih godina, a tog prihoda trenutno nema ili je znatno umanjen, tako da se i kroz taj dio stvarala percepcija o Kantonu Sarajevo kao najbogatijem dijelu BiH.
U čemu će se suštinski razlikovati budžet druge vlade Edina Forte od onog premijera Marija Nenadića? Teško možemo raditi usporedbe ovih budžeta, jer ti budžeti su planirani u suštinski bitno različitim vremenima i okolnostima. Budžet iz 2020. godine je bio budžet po visini najveći u istoriji Kantona Sarajevo, iniciran privrednim rastom koji se dešavao iz godine u godinu. Kasnije je taj budžet usljed pandemije Covid-19 prethodna Vlada rebalansom umanjila zbog novonastale situacije. Budžet za 2021. godinu je ova Vlada planirala u znatno izmijenjenim okolnostima, pandemija se odužila, ograničenja u kretanju su i dalje na snazi, privreda, a posebno turizam i ugostiteljstvo će se sporije oporavljati nego što je prvobitno očekivano. Željeli smo da naš budžet za 2021. godinu bude stabilizirajući, socijalni i pored svih problema i razvojni. U svim resorima ima mnogo prioriteta, pokušali smo planirati najbitnije projekte kako niko ne bi bio uskraćen.
Planirali smo dodatna sredstva za pomoć privredi, zdravstvu, policiji za upravljanje migrantskom krizom, boračkoj populaciji, socijalnom sektoru i obrazovanju, da razvijaju svoje programe i projekte. Naročito se ponosimo tim da smo ove godine izdvojili rekordan iznos od tri miliona KM za nauku kao osnov za daljnji razvoj naše nauke, naših mladih i društva u cjelini. Ne gledamo ta izdvojena sredstva za nauku kao trošak, nego kao ulaganje u budućnost koje će se višestruko vratiti.
U Ministarstvu saobraćaja i Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša nastavljamo sve velike projekte tipa izgradnje I transverzale, IX transverzale, projektima rekonstrukcije i proširenja tramvajske pruge i trolejbuske mreže, nabavke novog voznog parka za javni prijevoz, kao i projektima energetske efikasnosti, sanacije vodovodne mreže. Nećemo se ustručavati da se zadužimo za ove i druge bitne projekte, jer smatramo da su ti projekti veoma bitni za srednjoročni i dugoročni razvoj Kantona Sarajevo, ali i zbog činjenice da realizacijom ovih projekata dodatno potičemo privrednu aktivnost u Kantonu koja je zbog pandemije ugrožena i znatno usporena.
Koliko kanton u 2021. godini može pomoći privredi. Je li naglasak na oslobađanjima ili subvencioniranjima? Privreda je resor na koji ćemo posebno obratiti pažnju u ovoj godini i kroz planirani budžet, a kombinirat ćemo sredstva subvencioniranja i oslobađanja plaćanja. Povećali smo iznos poticaja privredi u suzbijanju posljedica koronavirusa na 21 milion KM, koji ćemo dijelom finansirati iz pomoći za tu namjenu iz EU koja je izvjesna, a dijelom kroz budžetska sredstva. Povećat ćemo poticaje primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju male privrede, a s druge strane planiramo u 2021. godini smanjiti namet za opće korisnu funkciju šuma za 50%, da bi u narednim godinama tendencija bila da se taj namet još dodatno smanji, pa čak i ukine. Sigurno ćemo razmotriti i mogućnost smanjenja ili ukidanja drugih parafiskalnih nameta gdje god to bude moguće.
Koliko sredstava je planirano za borbu protiv pandemije, da li će Kanton Sarajevo, kako je najavljeno, participirati u kupovini vakcina protiv koronavirusa?
Na koji način smanjiti javnu potrošnju, cilj svih vlada u vrijeme krize. Koji su vaši modeli? Kroz planiranje budžeta smo pokušali pronaći uštede na svim pozicijama kod budžetskih korisnika koji nisu prijeko potrebni za normalno funkcionisanje, dali smo limite korisnicima u koje su se morali uklopiti i sigurno ćemo u narednom periodu to pratiti i u zavisnosti od punjenja budžeta još po potrebi reducirati. S druge strane, kao što sam naveo u jednom od prethodnih odgovora poticat ćemo javne investicije, nećemo se bojati zaduživanja za kapitalne projekte bitne za daljnji razvoj Kantona Sarajevo kako bismo na taj način ubrzali razvoj, a s druge strane pokrenuli i ubrzali privredne aktivnosti koje jako pate zbog posljedica pandemije. Činjenica je da je servis, odnosno godišnja otplata kredita Kantona Sarajevo, na nivou koeficijenta zaduženosti od 3,47 posto, što nije visoko, te Kanton ima još prostora za pametno zaduživanje za kapitalne projekte za razvoj i poticanje privredne aktivnosti kroz javne investicije.
Šta je plan do kraja mandata? Može li naredni budžet, onaj za 2022. biti razvojni?
Kao što znate, naš mandat traje dvije godine i u tom periodu ćemo pokušati otkočiti sve bitne stare i pokrenemo nove projekte koje smatramo bitnim za razvoj Kantona Sarajevo. Neke projekte ćemo moći završiti u tom periodu, neke nećemo, ali želimo postaviti dobre temelje za razvoj da i neke buduće vlade nastave te projekte. Kao što sam rekao, budžet za 2021. godinu će prije svega biti konsolidirajući i stabilizirajući zbog udara i posljedica pandemije, ali ni u njemu nismo zanemarili razvojnu stranu i bitne projekte, jer smatramo da su oni veoma bitni, čak i u vremenima krize, koju možemo posmatrati i kao novu šansu. Teško je procijeniti kako će se situacija u vezi s pandemijom dalje razvijati, mi očekujemo da ćemo na proljeće već raditi rebalans budžeta u zavisnosti od kretanja situacije, ali smo optimisti i očekujemo da će ova godina donijeti blagi oporavak i stabilizaciju, da bi sljedeće mogla biti, kako vi kažete, razvojna godina.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
