Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je porasla jedan posto, na 51,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 48,52 dolara.
U cijeloj prošloj godini na londonskom je tržištu cijena barela pala 21,5, a na američkom 20,5 posto.
U martu i aprilu prošle godine, tokom prvog vala pandemije koronavirusa koji su vlasti nastojale suzbiti ograničenjem kretanja i zatvaranjem poslovanja, cijene su nafte oštro pale i zaronile na najniže razine u posljednjih skoro 20 godina.
Tako je, naprimjer, zbog oštrog pada potražnje, na londonskom tržištu cijena barela potonula na samo 15,98 dolara, najnižu razinu od 1999. godine.
Na američkom su tržištu, ipak, trgovci jedno kraće vrijeme čak i plaćali kupcima samo da bi preuzeli naftu kako bi izbjegli visoke troškove skladištenja. Zbog toga je u jednom trenutku cijena barela pala i u negativno područje.
No, kasnije su cijene nadoknadile velik dio gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Posljednjih mjeseci cijene su rasle i zahvaljujući razvoju vakcina protiv koronavirusa, što je potaknulo nadu da će se uskoro ekonomske aktivnosti u svijetu normalizirati, a potražnja za "crnim zlatom" porasti.
Međutim, broj zaraženih koronavirusom i dalje raste u mnogim zemljama svijeta, a pojavio se i novi soj virusa koji se širi brže od dosadašnjeg. Zbog toga su trgovci na oprezu.
Anketa koju je Reuters proveo među trgovcima pokazuje da ne očekuju značajniji rast cijena u 2021.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
Trgovci pažljivo prate i proizvodnju. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici trebali bi u januaru povećati proizvodnju za 500.000 barela dnevno, prenosi SEEbiz.
