Direktor aerodroma u Mostaru Ljubić: Planiramo uspostavu cargo prometa i baze za gašenje požara
Za razliku od nekih drugih u BiH, dodaje, ovo nije mnogoljudna regija kojoj gravitira veći broj ljudi kako bi imali barem malo zamaha i od domaćih putnika. Potencijalni broj takvih putnika je nedovoljan za avio prijevoznike da se odluče za uspostavu redovnih linija bez subvenciranja.
Iako se slaže da se ovaj aerodrom ubuduće ne može osloniti samo na turiste, Ljubić kaže kako je prvi korak koji treba poduzeti za oporavak poslovanja mostarske zračne luke oživljavanje dosadašnjeg tržišta, a to je prvotno vjerski i individualni turizam, odnosno charter letovi i redovne linije za dijasporu (Njemačka, Švicarska i Švedska ).
"Statistika naše zračne luke pokazuje da su najveći broj putnika na mostarskoj zračnoj luci bili upravo hodočasnici u svetište Kraljice mira u Međugorju", kaže Ljubić i dodaje kako su u proteklom periodu intenzivirani razgovori s crkvenim predstavnicima o mogućoj suradnji u organizaciji hodočasničkih dolazaka preko zračne luke Mostar.
Konkretno je u tom smislu dogovoreno otvaranje prema tržištu Poljske, ali i Italije, iz koje dolazi najveći broj hodočasnika u Međugorje. Iz perspektive vjerskog turizma Ljubić kaže da je mostarski aerodrom zainteresiran i za letove iz Španjolske, Irske, Njemačke, Jordana i Libanona.
"U suradnji s domaćim i stranim turoperatorima radimo na izradi projekata kojim targetiramo oko 35.000 putnika za narednu sezonu te očekujemo pomoć svih nivoa vlasti za sufinanciranje jednog ili više avio prijevoznika koji bi ovaj posao obavljali temeljem provedenog javnog poziva, natječaja Zračne luke Mostar", kaže direktor mostarskog aerodroma.
Ljubić najavljuje i promjene u poslovanju poduzeća, reorganizaciju, investicije u prometnu infrastrukturu, aktivnosti vezane za povećanje neaeronautičkih prihoda i generalno aktivnosti menadžmenta kako bi se poboljšala kvaliteta usluga.
"Vezano za skoru izgradnju autoceste koja će prolaziti pored zračne luke razmatramo idejna rješenja za proširenje odnosno produljenje uzletno-sletne staze u duljini od oko 300 metara,studije će pokazati točno koliko, što bi omogućilo i uspostavu cargo prometa, gdje nam pogoduje i teretna željeznička stanica udaljena svega dva kilometra od Zračne luke Mostar. Time bismo povećali obim usluga koje ćemo moći nuditi našim klijentima odnosno poslovnim partnerima i tvrtkama", kaže Ljubić.
Zračna luka Mostar ima ogroman potencijal kojeg treba iskoristiti za društveni i gospodarski razvitak grada Mostara, Hercegovine i cijele BiH. Uz već spomenute korake Ljubić ističe da mostarski aerodrom treba osposobiti da postane alternativna aerodromima u Sarajevu i Tuzli, na koje često zbog vremenskih neprilika (magle i snijega) ne mogu slijetati zrakoplovi.
"Mostarsku zračnu luku treba osposobiti i da postane baza za gašenje požara, jer prema postojećim studijama najbolje je pozicionirana zračna luka za avio traktore koji bi mogli uspješno djelovati u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa bi se i za to mogla lakše osigurati sredstva iz međunarodnih financijskih institucija", kaže direktor Zračne luke Mostar.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
