Intervju / Direktor Euro-Asfalta Hamed Ramić: Zbog prekida gradnje autoputa propadaju mnoge kompanije
Gospodine Ramiću, na kojim projektima je Euro-Asfalt angažovan van BiH i kolika je vrijednost tih projekata?
Trenutno imamo dva gradilišta u Sloveniji. Jedno je otvoreno prošle godine u vrijednosti 15 miliona KM a jedan ugovor smo potpisali prije nešto više od mjesec dana u vrijednosti 110 miliona KM. Radi se o povezanim gradilištima. Pored toga imamo i posao u Njemačkoj u vrijednosti od 10 miliona KM.
Koliko je izgradnja autoputa u BiH važna za građevinsku industriju?
Izgradnja infrastrukture je pokretač ekonomskih procesa jedne zemlje. Građevinski sektor pokreće ne samo građevinsku operativu, već i kompletnu građevinsku industriju i uslužne djelatnosti te osjetno utječe na povećanje BDP-a jedne zemlje. Procjene su da se za jedno radno mjesto na gradilištu u drugim granama otvara četiri ili pet radnih mjesta.
Je li došlo do određenog usporavanja gradnje autoputa i kako se to odražava na građevinare?
Već godinu i pol prekinut je proces izgradnje autocesta i to je prouzrokovalo propadanje mnogih kompanija, koje su se tokom prethodnog ciklusa gradnje autoputa pripremale za dalju gradnju, nabavile potrebnu opremu, zadužile se kod banaka i slično. Zastoj u gradnji prouzrokovao je probleme sa kojima se veoma teško, gotovo nemoguće, nositi.
U prethodnom periodu mnoge radove na autoputu vodile su strane kompanije koje su angažirale bh. kompanije kao podizvođače pa im kasnije ostajale dužne milionske iznose. Je li došlo vrijeme da bh. kompanije dominiraju kada se radi o izgradnji autoputa?
Bosanskohercegovačka građevinska operativa spremna je za najveće građevinske izazove i ima sve reference za izgradnju autoputa. Ovdje se uglavnom radi o međunarodnim tenderima i strane kompanije će zasigurno uzeti učešća u nekim projektima. Odgovornost za neplaćanje podizvođača je na implementatorima projekata. Mehanizmi za zaštitu naših kompanija postoje i nema opravdanja da se ne primjenjuju. U Sloveniji, recimo, to funkcionira na način da se podizvođači direktno plaćaju.
Koji bi još javni infrastrukturalni projekti omogućili rast građevinskog sektora?
Elektroenergetski projekti su svakako perspektiva građevinarstva, kao i stanogradnja i utopljavanje postojećih stambenih objekata. Svi ovi projekti pokreću ekonomske procese, upošljava se radna snaga, proizvode se materijali, upošljava se sektor usluga, rade projektanti i još mnogo toga.
BiH je u predratnom periodu imala izuzetnu građevinsku industriju. Koje su mjere koje građevinari očekuju od vlasti da bi dodatno unaprijedili svoje poslovanje?
BIH je bila najjača u građevinarstvu u bivšoj državi. Mi ne tražimo mnogo, radit ćemo svoj posao, ali država nam mora stvoriti preduvjete za nesmetan rad. Građevinsku industriju treba zaštititi tako što će se zakonima osigurati da strane kompanije koje dolaze u BiH moraju samostalno izvoditi radove a ne podugovarati cijeli posao. Neophodno je sankcionisati sivu ekonomiju, certificirati inžinjerski kadar koji dolazi sa stranim kompanijama, certificirati građevinske materijale koji se uvoze. Načini postoje a nadam se i dobra volja.
Euro-Asfalt je dobio važne ugovore u regionu, prije svega u Sloveniji i Crnoj Gori, ali je započeo širenje i na druga tržišta. Ima li Euro-Asfalt reference za velike projekte u drugim dijelovima Evrope i svijeta?
Mi imamo sve neophodne reference za izvođenje radova bilo gdje u svijetu. EU je zaštitila svoje tržište određenim uredbama koje sam već naveo i trebat će nam još malo vremena da prevaziđemo te barijere. Naša intencija je prevashodno osvajanje regiona Jugoistočne Evrope, pa onda Zapad. Na Istoku je kriza rata i nafte, tako da ćemo na ta tržišta malo sačekati.
Građevinari se žale i da zemlje regiona štite domaće kompanije različitim metodama među kojma je otežavanje poslovanja "gostima". Je li Euro-Asfalt imao takvih iskustava i kako ih prevazići?
Svaka država štiti svoje kompanije i to je normalno. Naša iskustva govore da u međunarodnim utakmicama postoje određena lobiranja za domaće, međutim mogu reći da ako ispunjavate sve tražene uvjete, pravne države vas prihvataju na isti način kao i domaće. Sami ćete procijeniti koje su to pravne države. Mi imamo sjajnih iskustava, ali nam se dešavalo i da pobijedimo na tenderu, a iz nerazumljivih razloga i bez objašnjenja ne dobijemo posao.
Svi su saglasni da je zajednički nastup građevinskih kompanija regiona na trećim tržištima jedina šansa za dobijanje posla. Ima li uspješnih primjera takvog nastupa?
Nažalost nema. U regionu ne postoje više velike kompanije koje bi participirale u takvim udrugama. Ako i postoje, onda su vrlo teškim finansijskim situacijama, pa će takve forme udruživanja morati čekati bolja vremena. Inače, lično smatram da je takva ideja odlična, posebno ukoliko bismo se fokusirali na projekte na azijskom i afričkom tržištu, gdje su i prije rata radile kompanije sa ovih područja.
U nedavnom izboru magazina Forbes svrstani ste među najuspješnije kompanije u BiH, s kontinuiranim rastom. Šta je tajna uspjeha Euro-Asfalta i može li Euro-Asfalt postati lider koji će sa sobom naprijed povući cijeli sektor?
Promet EA u 2014. godini bio je 214 miliona maraka, u 2015. godini 80 miliona. Na prvu, zaista se radi o velikim ciframa. Ali, budimo realni, kada takve brojke vežete za građevinsku industriju, slika se u potpunosti mijenja. Niko ne spominje profit, nego promet, a profitna marža je u građevini iznimno niska i iznosi između jedan i tri posto. Rashodi u ovom sektoru su jako veliki tako da baš nisam uvjeren da nam je na toj listi mjesto.
Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, EA jeste trenutno među vodećim kompanijama u regionu u svojoj branši i iznimno smo ponosni na to. Radimo na tome, zajedno sa svojim uposlenicima, i radit ćemo i u budućnosti da, kako rekoste, povučemo sa sobom cijeli naš građevinski sektor.
Koliko radnika je trenutno zaposleno u Vašoj kompaniji i da li postoje planovi za proširenje kapaciteta?
Trenutno nas je oko 500 zaposlenih. Naše kapacitete ćemo širiti tako što ćemo davati podugovore našim domaćim kompanijama, kako bi se i one razvijale i postizale reference. Iskustva iz prethodnog ciklusa izgradnje AC nam govore da je to prava formula razvoja. Tokom dosadašnje gradnje autoputa (govorimo o periodu zadnje tri do četiri godine), na našim gradilištima je radilo ukupno oko dvije hiljade radnika.
