Do septembra će biti izvršena dubinska procjena BH Telecoma i HT Mostara
Jedan od uslova za dobijanje sredstava iz kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je potpisivanje ugovora s međunarodnim savjetnicima za provođenje operativne i finansijske dubinske analize (due diligence) za BH Telecom i HT Mostar s ciljem restrukturiranja i/ili prodaje dionica.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je nedavno saglasnost za Dopunsko pismo namjere Međunarodnom monetarnom fondu i Indikativni opis projektnih poslova i zadataka za due diligence pregled Privrednog društva BH Telecom d.d. Sarajevo i Privrednog društva Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar.
Premijer FBiH Fadil Novalić ranije je izjavio kako definitivno neće biti prodaje BH Telecoma u mandatu aktuelnog saziva Vlade FBiH.
Kako saznajemo, međunarodni savjetnici trebali bi već početkom iduće godine ući u BH Telecom i HT Mostar i započeti dubinsku procjenu stanja koja bi u konačnici trebala biti završena do početka septembra 2018. godine, što je i dogovoreni rok s MMF-om.
Due diligence finansirat će Delegacija Evropske unije u BiH koja će raspisati međunarodni tender i izabrati najbolju ponudu za konsultantske kuće koje će raditi dubinsku procjenu stanja federalnih telekom operatera.
Riječ je detaljnoj analizi finansijskog i organizacionog stanja telekoma i pronalaženju dijelova kompanija u kojima postoje problemi pri funkcioniranju. Na osnovu analize bit će urađene preporuke kako bi se unaprijedilo poslovanje kompanija i njihova profitabilnost te povećala vrijednost.
Due diligence znači procjenu društva s komercijalnog, finansijskog i pravnog stajališta. Bavi se između ostalog razumijevanjem poslovanja društva koje treba kupiti i potvrđuje hoće li društvo koje kupuje dobiti ono što misli da kupuje, otkrivajući svaki rizik pri sklapanju poslova, pronalazeći stavke za pregovore i pomažući planiranju integracija nakon sklapanja posla.
Due diligence je način na koji kupci mogu biti sigurni da razumiju ono što kupuju te u skladu s tim due diligence omogućava kupcu identifikaciju pitanja vezanih za cijenu pregovora i na taj način smanjenje rizika od prevelikog troška i smanjenjem rizika identifikacijom pitanja koja zahtijevaju pravnu zaštitu.
Finansijska dobit BH Telecoma od 2010. do 2015. godine gotovo je prepolovljena. Ovaj podatak, kao i drugi koje je prikupio Centar za politike i upravljanje, ukazuju na hitnu potrebu za analizu najvećeg telekom operatera u BiH.
Neto dobit BH Telecoma 2010. godine iznosila je 154,11, a 2015. 80,17 miliona KM. Pad dobiti uslovio je i pad vrijednosti dionica sa 17,55 KM 2011. na 16,81 KM po dionici 2016. godine.
Konkretno, kao posljedica sve manje finansijske dobiti, Vlada FBiH od BH Telecoma dobija i sve manje povrata novca kroz poreze. BH Telecom je 2013. godine, putem poreza na dobit, isplatio 13,3 miliona KM Vladi FBiH, da bi 2015. to bilo 9,7 miliona.
Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH dao je negativno mišljenje finansijskom izvještaju Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar za 2015. godinu, posebno istaknuvši da je finansijski rezultat HT Mostar precijenjen za 10,8 miliona KM.
U 2015. godini HT Mostar iskazao je ukupan prihod od 221.659.314 KM, što je u odnosu na Plan manje za 1.484.686 KM, a u odnosu na prethodnu godinu za 11.178.581 KM. Smanjenje ukupnog prihoda posljedica je smanjenja prodaje robe i učinaka na domaćem i inozemnom tržištu.
Ostvareni rashodi u 2015. godini iskazani su u iznosu od 219.498.533 KM, što je u odnosu na plan manje za 3.238.952 KM, a u odnosu na prethodnu godinu za 3.717.292 KM. Smanjenje rashoda uglavnom je rezultat smanjenja kamata po dospjelim kreditima.
U 2015. godini iskazan je finansijski rezultat (dobit) 2.160.781 KM i u odnosu na prethodnu godinu manji je za 7.461.289 KM, što je najvećim dijelom posljedica smanjenja prihoda.
Situacija u regiji:
Hrvatski Telekom osnovan je 1999. godine razdvajanjem Hrvatskih pošta i telekomunikacija na dva društva. Iste godine, Republika Hrvatska prodala je 35 posto dionica HT-a društvu DTAG, a 2001. godine ovo društvo kupilo je dodatnih 16 posto dionica. Ipak, iako je privatna mreža u Hrvatskoj VipNet dobila drugu licencu još 1999. godine, duopol je u Hrvatskoj vladao predugo.
Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) 2004. godine dodijelila je koncesiju za mobilnu telefoniju operateru Tele2 koji je počeo raditi u novembru 2005. Rad Tele2 donio je veliko pojeftinjenje u mobilnim telekomunikacijama koje je do 2014. godine, prema Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije, kumulativno uštedjelo građanima Hrvatske dvije milijarde eura.
Crnogorski telekom je u vlasništvu Hrvatskog telekoma koji je 76,5 posto dionica Crnogorskog telekoma kupio od M-Telea, odnosno Telekoma Mađarske. Kako Crnogorski telekom još uvijek nema pravu konkurenciju, odnosno drži monopol u oblasti fiksne mreže, to je dovelo do niskog kvaliteta, odnosno malih brzina u ponudi internet paketa, a visokih cijena pretplate za fiksnu telefoniju i internet.
S druge strane, konkurencija u oblasti mobilnih telekomunikacija (Telenor, m:tel), rezultirala je pristupačnim cijenama razgovora putem mobilnih telefona, slanja SMS-a i mobilnog interneta s pristojnim brzinama surfanja.
Telekom Srbija je i danas u većinski državnom vlasništvu. Vlada Srbije je nakon restrukturiranja Mobtela u Mobi 63 2005. godine, imala 70 posto vlasništva. Mobi 63 je 2006. godine prodat na međunarodnoj javnoj licitaciji za 1,513 milijardi eura norveškom Telenoru, a vlast u Srbiji je nedugo zatim za 320 miliona eura prodala austrijskom Mobilcomu (VIP) treću licencu za mobilne operatere.
Tako je tržište liberalizirano te u polju mobilne komunikacije građani imaju kvalitetne i pristupačne usluge, dok gotovo potpuni monopol nad fiksnom mrežom drži upravo Telekom Srbija, kao državno preduzeće te na taj način određuje cijene i kvalitet usluga.
