Drešković: Turizam u Kantonu Sarajevo bilježi stalni porast, povećani prihodi i zaposlenost
"Konkretnije, u periodu od 1. januara. do 31. augusta već je ostvareno 383 hiljade dolazaka, odnosno više od 766 hiljada ostvarenih noćenja, što je već blizu 80 posto od ukupno ostvarenog prometa turista u 2017. godini, odnosno i tokom 2018. godine se očekuje nastavak istaknutog periodskog trenda rasta turističkog prometa u Kantonu Sarajevo od 14 posto u broju dolazaka i 15 posto u broju ostvarenih noćenja. U skladu s istaknutim činjenicama može se zaključiti da je turizam jedna od najznačajnijih privrednih grana u Kantonu Sarajevo s izraženim trendom očekivanog rasta prometa i ostvarenog prihoda", kaže profesor Drešković.
Kanton Sarajevo je tokom 2017. posjetilo blizu 482 hiljade turista koji su ostvarili 967 hiljada noćenja.
"Prosječan indeks rasta turističkog prometa ostvarenog u 2017. godini na nivou ukupnog broja dolazaka turista iznosio je značajnih 601, odnosno 571 za ostvareni broj noćenja. Godine 2002. taj indeks je iznosio 100. Posebno je važno napomenuti da je rast turističkog prometa znatno intenziviran u periodu od 2012. do 2017. Također je važno istaknuti da u strukturi turističkih posjetilaca u Kantonu Sarajevo strani turisti ostvaruju 86 posto od ukupnog broja dolazaka, što je za 21 posto više nego u prethodnoj godini", navodi Drešković.
On podvlači da je rast turističkih posjeta u cijelom analiziranom periodu pratio i rast ukupnog broja objekata i pratećih smještajnih kapaciteta.
"U ukupnoj strukturi objekata za smještaj turista dominiraju hoteli i slični smještajni objekti koji su u 2017. učestvovali s više od 92 posto, dok su odmarališta i slični objekti za kraći odmor imali udio od 5,4 posto. Preostale smještajne kategorije kao što su kampovi su još uvijek relativno slabije zastupljeni i to sa 2,5 posto. Porast broja objekata uglavnom proporcionalno slijedi i porast broja smještajnih jedinica", kaže Drešković.
Ukupni broj turista koji su tokom 2017. bili smješteni u hotelima i sličnim objektima, kako navodi, iznosio je 890 hiljada uz indeksnu vrijednost rasta od 180 u odnosu na 2012.
"Slična konstatacija se može izvesti i za odmarališta i objekte za kraći odmor, u kojima je u istoj godini ostvareno blizu 44 hiljade noćenja, udio turističke privrede u ukupnom privrednom razvoju Kantona Sarajevo bilježi kontinuirani rast. Ostali objekti za smještaj gostiju ostvarili su, u odnosu na baznu godinu, značajan rast ostvarenih dolazaka i noćenja, odnosno u kampovima i prostorima za kampiranje ostvareno je blizu 5.536 dolazaka posjetilaca koji su ostvarili 12.486 noćenja”, naveo je Drešković.
Ostali smještajni kapaciteti, dodaje, također su zabilježili značajan rast brojem dolazaka od 5.159, odnosno 11.875 ostvarenih noćenja.
"Broj objekata za smještaj turista također bilježi intenzivan rast. Konkretnije, registrirani broj hotela i smještajnih objekata slične kategorije u 2017. je iznosio 97, što predstavlja indeksni rast od 170 u odnosu na 2012. Slični trendovi se mogu utvrditi i s aspekta brojnosti ostalih smještajnih kategorija, odmarališta i slični objekti za kraći odmor 38 (indeks – 950), ostali objekti za smještaj – 15 (indeks – 300)”, ističe on.
Na području Kantona Sarajevo, dodaje, formiran je i jedan kamp s pratećim prostorom za kampiranje.
"Prema podacima nadležne finansijsko-informatičke agencije, tokom 2017. samo od djelatnosti servisa u oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva u Kantonu Sarajevo ostvaren je ukupni bruto promet od 354 miliona KM, s ostvarenim neto prihodom od šest miliona KM. Broj zaposlenih u sektoru turizma u Kantonu Sarajevo u 2017. je iznosio 3.763 i također bilježi kontinuiran prosječni rast od šest do osam posto u odnosu na analizirani šestogodišnji period. U skladu s aktuelnim državnim, entitetskim makroekonomskim opredjeljenjem Kantona Sarajevo turizam će i u narednom desetogodišnjem planskom periodu biti jedna od baznih razvojnih privrednih grana od koje se očekuje rast ostvarenih direktnih i indirektnih prihoda i zaposlenosti za 10-12 posto”, zaključuje Drešković.