Država kao kamatar: Maćehinski odnos prema firmama pogođenim pandemijom
Veliki broj privrednih subjekata nije bio u stanju da izmiruje svoje obaveze prema UIO, na što su vremenom stigle kamate, a kasnije i dodatne obveze i penali zbog kašnjenja. S tim u vezi razgovarali smo s advokatom Nedžadom Bećom, koji nam je rekao da imamo tri vrste pravnih osoba koje nisu identično pogođene mjerama različitih nivoa vlasti.
"Imamo pravne osobe koje su više ili manje sve ovo vrijeme mogle raditi, zatim postoje pravne osobe čiji rad je u određenim periodima bio zabranjen i imamo treću vrstu pravnih osoba kojima nije zabranjen rad, ali de facto ne mogu raditi zbog toga što je zabranjen rad osobama kojima ti subjekti pružaju usluge ili prodaju robu. Naprimjer, osobama koje organizuju koncerte nije zabranjen rad, ali je pjevačima zabranjeno da održavaju koncerte. Upravi za indirektno oporezivanje potpuno je nebitno da li vam je zabranjen rad ili ne, to ih ne interesuje", rekao je Beća.
On ističe da je problem u vezi s pristupom Uprave za indirektno oporezivanje postojao od ranije, ali je u trenutnoj krizi sve dodatno pogoršano, jer UIO kako ranije tako ni sad ne pokazuje dovoljno razumijevanja za novonastalu situaciju.
"Problem je što UIO, nevezano za koronu, ima astronomsku kamatnu stopu od 14,4 posto. Standard Evropske unije bi trebao biti od 5 do 7 posto. Imate situaciju gdje ljudi namjerno pogrešno prikazuju PDV i nije sporno da tim ljudima treba naplatiti porez, i da ih treba kazniti. Međutim kamata nije kazna, već je ona svojevrstan vid naknade štete onome kome dugujete taj novac, zbog toga što radite s njegovim novcem. To nije klasična šteta, ali je oblik zaštite povjerioca, čiji novac držite, u ovom slučaju je to država", rekao je Beća.
Naš sagovornik smatra da je zabrinjavajuće što UIO ne prati dešavanja na tržištu, gdje su komercijalne banke u posljednjih nekoliko godina svoje kamate smanjile na ispod 3 posto, dok je uprava ostala na 14 posto. Također ističe da su kamate u dužničko-povjerilačkom odnosu na tržištu smanjene na deset posto.
"Republika Srpska je to uradila davno, a Federacija BiH u martu prošle godine. Ako bi se uprava vezala za tržišnu kamatu između pravnih osoba, ona bi morala biti maksimalno deset posto. Osim toga, te kamate ne bi mogle preći visinu glavnice, dok kod UIO može", ističe Beća.
Dodatni problem je i teret prinudne naplate u slučaju da na vrijeme ne platite poreznu obavezu. Taj teret iznosi 5 posto od visine duga koji već imate. Pored svega toga, dužni ste platiti i troškove koje je UIO eventualno imala, te obveznik indirektnih poreza može biti prekršajno ili krivično gonjen.
Beća smatra da teret prinudne naplate treba u potpunosti izbrisati iz zakona, jer se u praksi pokazala kao neefikasan način prinude. Samo postojanje kamate dovoljan je motiv da se izmire obaveze prema državi od onih koji bi to uradili i bez te dodatne obaveze.
"Nije svaka osoba ili pravna osoba koja je dužna PDV željela utajiti PDV, to je veoma bitno naglasit. Pojedinci govore: 'lopovi treba im sve oduzeti'. Dešava se da zbog nepreciznih odredbi porezni obveznici pogrešno tumače propise ili da UIO promijeni stav vezan za primjenu zakonske odredbe, kao i bezbroj drugih razloga zbog čega ljudi ostanu dužni državi", ističe advokat Beća.
"Sada imamo situaciju da su pojedine pravne osobe ostale dužne određene iznose po osnovu indirektnih poreza, a u protekloj godini nisu mogle obavljati svoju djelatnost. Kad je počela pandemija, oni su tražili odgodu plaćanja na godinu i dobili su je. Za period odgode kamata je obračunata. Sada ističe ta godina, a u međuvremenu te osobe nisu mogle obavljati djelatnost niti zarađivati. Bez obzira na te činjenice, Uprava pokreće postupke prinudne naplate i prodaje im opremu od koje zarađuju. Istovremeno ta oprema gubi na cijeni i u izvršnom postupku se može prodati u bescjenje. Bez imalo sluha uništavaju privredni subjekt koji zapošljava pet, deset, pedeset ljudi, koji ničim nije doprinio ovakvoj situaciji", rekao je Beća.
Naglašava da u slučaju direktnih poreza institucije motivišu porezne obveznike oprostom kamata ukoliko dug plate u određenom roku. Tu mogućnost generalno daju i propisi iz oblasti indirektnih poreza, međutim Parlamentarna skupština BiH nikada nije donijela poseban zakon kojim bi pitanje precizno uradila, niti je Upravni odbor UIO donio provedbene akte. Time je poreznim obveznicima uskraćeno generalno dato pravo na otpis kamata.
"Kad razgovarate s nekim iz UIO, kažu da bi to značilo da sijeku granu na kojoj sjede. Sav taj koncept stavlja pretjeran teret poreznom obavezniku. Nije sporno da onaj koji ne plati ili ne iskaže PDV treba platit dug, i kamatu, ali je sporna njena visina. Smatram da bi hitno trebalo izmijeniti odredbe zakona prema kojima žalba ne odgađa izvršenje rješenja doneseno u tom postupku, te odredbu prema kojoj je teret dokazivanja na stranci u postupku. Osim toga, treba učiniti dodatne napore kako bi postupak bio brži, naročito zbog toga što u toj fazi nije pod sudskom kontrolom te zbog toga što sada upravni postupak traje do dvije godine, a nakon toga upravni spor još toliko. Također bi trebalo teret prinudne naplate od 5 posto izbrisati iz zakona", naglašava Beća.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
