Dželmina Huremović: Tuzlanski kanton postaje sve svjesniji svojih turističkih potencijala

Spomenuta strategija predstavlja putokaz za snažniji razvoj turizma u narednih šest godina, kao i o potencijalima turističkih atrakcija ove regije. Intervju sa Huremović prenosimo u cijelosti.

Kako se Tuzlanski kanton razvio kao turistička destinacija, s obzirom na to da je do jučer takav razvoj bio nespojiv i nezamisliv?

Tuzlanski kanton je do prije nekih tridesetak godina bio poznat kao industrijski bazen zbog svog rudnog bogatstva. Turizam nije bio prepoznat kao privredna djelatnost koju treba razvijati i podupirati uprkos brojnim prirodnim ljepotama i kulturno-historijskom naslijeđu, koje su sjajna osnova za njegov razvoj. Nama je u bivšoj Jugoslaviji bila dodijeljena ta uloga radnika, rudara i mi smo se s njom poistovijetili. I dalje postoji otpor i skepticizam kad je u pitanju razvoj turizma u ovoj regiji, no ti stereotipi se postepeno mijenjaju. Na prvom Turističkom forumu održanom 2017. godine skromno smo i stidljivo pričali o mogućnostima i potencijalima, ali smo bili odlučni da sistemski pristupimo razvoju najljepše privredne djelatnosti - turizma.

I postigli smo uspjeh. Možemo mnogo toga ponuditi. Osim nadaleko poznatih Panonskih jezera, jedinstvene atrakcije koja privlači turiste cijelog regiona, tu je i predivna planina Konjuh sa zaštićenim pejzažom koji se proteže kroz Banoviće, Živinice i Kladanj. Ove tri opštine baziraju svoju turističku ponudu upravo na tom prirodnom potencijalu, te nastoje turistima ponuditi zanimljiv boravak u prirodi uz pješačenje do planinskih vrhova, brdski biciklizam, nekropole stećaka, posjete pećinama od kojih je najpoznatija Djevojačka pećina, ali najinteresantnija Bebravska sa bogatim pećinskim nakitom, izletišta Mačkovac, Zlača, Bebravsko izletište, penjačka staza Via Ferata Paolo Dieici izgrađena na lokaciji Hotanska stijena prema vrhu Krš u blizini naselja Brateljevići u Kladnju. Tu su i vještačke akumulacije jezero Modrac, Snježnica, Kop, Bistarac, Vidara, Hazna...koje pružaju brojne mogućnosti za sportove na vodi. Nemojmo zaboraviti stare utvrđene gradove, od kojih je najznačajniji Stari grad Srebrenik, kojim je stolovao bosanski ban Stjepan II Kotromanić, a pretpostavlja se da je tu rođen prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić.

Nedavno je usvojena Strategija razvoja turizma Tuzlanskog kantona 2024-2029. godina. Šta je polazište nove strategije i koji su njeni ciljevi?

"Strategija razvoja turizma Tuzlanskog kantona 2024-2029" je usvojena na posljednjoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona i mi smo na nju posebno ponosni, jer je ona prva strategija razvoja turizma od osnivanja Tuzlanskog kantona i prva sektorska strategija razvoja privredne djelatnosti od usvajanja Strategije razvoja Tuzlanskog kantona 2021-2027. Strategija je bazirana na pretpostavkama s kojim Tuzlanski kanton raspolaže i uvažava svjetske trendove u turizmu. Pod pojmom "odmor" turist u 21. vijeku ne podrazumijeva isključivo odmaranje nego prije svega kvalitetno provedeno vrijeme u novom okruženju. Također, u porastu je trend više kraćih putovanja od dva do četiri dana na određenoj destinaciji, uz sadržaje koji obogaćuju život i pružaju novo iskustvo. Tuzlanski kanton ima šansu i pretpostavke da se razvije u destinaciju koja će biti sposobna da zadovolji potrebe upravo tih novih generacija turista.

Ciljevi koje smo postavili su poticati razvoj održivog turizma i podizati konkurentnost turizma, koji će se operacionalizirati kroz pet prioriteta i 10 mjera. Prioriteti su: unapređenje poticajnog okruženja za razvoj održivog turizma, unapređenje i razvoj turističke infrastrukture, unapređenje tematskih oblika turizma, razvoj destinacijskog menadžmenta i marketinga i unaprijeđenje kompetentnosti kadrova u turizmu. Strategijom je predviđen finansijski okvir od 48.500.000,00 KM, od čega 27.500.000,00 KM budžetskih sredstava za šest godina.

Kojem obliku turizma dajete prednost ili koja ima najveće šanse za razvoj?

BiH, kao i Tuzlanski kanton, bogata je prirodnim i kulturno-historijskim naslijeđem, ali i izvrsnom kuhinjom i ukusnom hranom, dobrim i gostoprimljivim ljudima, što pruža mogućnost za razvoj gotovo svih oblika turizma, ali ako bih trebala nešto izdvojiti onda bi to bio seoski turizam. BiH je pretežno ruralna zemlja i naša velika šansa jeste upravo razvoj svih oblika ruralnog turizma, a samim tim i seoskog turizma. To je prilika za oživljavanje sela, zadržavanje stanovništva, naročito mladih ljudi, na selu i uopšte u BiH. Nadalje, to nam pruža mogućnost da utičemo na promjene načina ponašanja i demografskih kretanja u državi tako da pomognemo mladim ljudima da sami stvore radna mjesta za sebe i svoju porodicu umjesto da sele u grad u potrazi za poslom. Strategijom smo planirali ulaganja u razvoj seoskog turizma. To će biti jedna od mjera u narednom periodu gdje ćemo kroz programe podrške start-up projektima pomoći mladim ljudima u samozapošljavanju, kao i svim koji su zainteresovani da se bave seoskim turizmom.

Koji su izazovi u razvoju turističkog sektora u Tuzlanskom kantonu?

Izazova ne manjka, ali ono što bih istakla je nedovoljno educiran kadar za nove potrebe u turizmu Tuzlanskog kantona. Problem nedostatka radne snage, stručnog i osposobljenog kadra je prisutan ne samo u BiH, nego i šire, i ne samo u oblasti turizma. Po nekim procjenama u BiH će do 2027. godine nedostajati 8.000 radnika u ugostiteljstvu. Fluktuacija radne snage u turističko-ugostiteljskom sektoru je izuzetno velika, a prosječne plaće gotovo najniže na tržištu. U okviru Turističkog foruma koji smo organizovali u maju 2023. dotakli smo se upravo ovog problema i zaključili da se mora raditi na promociji atraktivnosti turističko-ugostiteljskih zanimanja i jačanju svijesti o turizmu kao perspektivnoj privrednoj djelatnosti.

Govorili smo i o potrebi izmjena zakonske regulative koja bi omogućila rad uz obrazovanje, veći obim praktične nastave, kreiranje upisne politike u školama shodno zahtjevima tržišta. Strategijom smo, također, predvidjeli dvije mjere koje se odnose na poboljšanje kvalifikacija i kompetencija kadrova u turizmu, ugostiteljstvu i hotelijerstvu kroz razvoj formalnog, ali i neformalnog obrazovanja. U tom kontekstu, prednost Tuzlanskog kantona je što, pored srednjih turističko-ugostiteljskih škola, odnedavno imamo dva visokoškolska studijska programa "Menadžment u turizmu" na Ekonomskom fakultetu, koji je stekao i Ted-Qual certifikat i program "Turizmologija" na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Kakvi su rezultati u turizmu u ovoj godini u poređenju s predpandemijskom 2019. koja je proglašena rekordnom godinom u turističkoj industriji na svjetskom nivou? Šta ponuditi turistima kako bi produžili svoj boravak i produžiti turističku sezonu?

Broj dolazaka turista na Tuzlanskom kantonu za prvih devet mjeseci 2023.godine je veći za 12%, a broj noćenja za 14,9 % u odnosu na devet mjeseci 2022. godine. Ako rezultate poredimo sa 2019., takođe možemo biti zadovoljni jer je broj dolazaka veći za 13 %, a noćenja za 14,9%.

Kreiranjem prilagođenih turističkih proizvoda moguće je produžiti ljetnu sezonu koja je i u Tuzlanskom kantonu dominantna, iako mi nismo mediteranska destinacija. Ipak, ne treba se zavaravati da ćemo mi postati destinacija u koju će turisti iz raznih krajeva svijeta dolaziti tokom cijele godine i provoditi šest-sedam ili više dana. Mi smo turistička destinacija "u povoju" koja tek treba da se razvije i da se u budućnosti nada produžetku prosječnog zadržavanja turista sa 2,6 dana na 3 i više dana. Imajmo na umu da Italija ima prosjek zadržavanja turista od 3,7 dana. U planiranjima i očekivanjima treba biti realan, a mi to jesmo.

Šta radi Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja kako bi potaklo razvoj i investicije u turizmu?

Nastojimo stvoriti poticajni ambijent za razvoj turizma, promovisati postojeće potencijale, podržati infrastrukturne projekte u turizmu i podići nivo kompetencija kadrova u turizmu. U tu svrhu smo u protekle dvije godine izdvojili značajna budžetska sredstva. Primjerice, infrastrukturne projekte smo podržali s 2.400.000 KM uz učešće aplikanata-investitora s 50% iznosa. Organizovali smo i višednevne edukacije, s vrlo respektabilnim predavačima iz regiona, o temama cijelogodišnjeg turizma, razvoja turističkog proizvoda s naglaskom na seoski turizam, razvoja destinacijskog menadžmenta i pripreme projekta za apliciranje na EU i druge fondove. Realizirali smo i projekat VisitTK – digitalnu platformu na kojoj smo kroz priče i legende iz ovog kraja pokušali približiti destinaciju potencijalnim turistima.