"Prerađivačka industrija u sektoru peradarstva je jedan od rijetkih primjera dobro razvijene industrije u Bosni i Hercegovini. Dobijanje dozvole za izvoz u EU za odabrane objekte predstavljalo bi značajan impuls za proširenje proizvodnog i prodajnog asortimana proizvoda, kao i značajnije razvijanje ovog podsektora prehrambene industrije. Dosad naša najznačajnija tržišta bile su zemlje CEFTA-e u ovom segmentu, ali cijenim da bi se dobijanjem dozvole za izvoz otvorila vrata za veća domaća ulaganja u ovom sektoru", izjavio je Egrlić.
Iako je Bosna i Hercegovina u septembru prošle godine dobila zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u zemlje Evropske unije, to nije u velikoj mjeri poboljšalo izvoz tih proizvoda. I dalje, tradicionalno najviše mlijeka i mliječnih prerađevina izvozimo u zemlje CEFTA-e dok se za osam mjeseci od zemalja EU u tom smislu jedino istakla Hrvatska.
"Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda BiH s EU, ovakvu, još diferenciranu razmjenu mogli bismo okarakterisati kao rezultat dugotrajnog procesa traženja i obnavljanja tržišta koja su izgubljena zabranom izvoza prema EU. Činjenica je da se mnogo više očekivalo od dozvola za izvoz mlijeka, ali je i pored ovakvih negativnih indikatora zabilježen jedan blagi pomak, koji se pripisuje trudu naših proizvođača, jer svako novo tržište je za proizvođača jedan dodatni impuls za podizanje proizvodnje, povećanje kapaciteta i proširenje proizvodnog i prodajnog asortimana proizvoda. Kada govorimo o izvoznim tržištima, ne smijemo zaboraviti da EU ima visokosubvencionirane proizvode i da je tamo teško pozicionirati proizvode iz BiH. S tim u vezi, mišljenja smo da je neophodno da se proizvođači mlijeka okrenu što više domaćem tržištu, te alternativnim tržištima kao što je Rusija i Turska", kazo je Egrlić i dodao da su to povoljna tržišta za naše izvoznike i na kojima su naši proizvodi konkurentni.
Jedan od pozitivnih trendova u proteklom periodu, izdvojio je Egrlić, svakako je ukidanje zabrane izvoza voća i povrća u Rusiju i pozitivni pomaci vezani za plasman mesa i mesnih prerađevina u Rusiju.
"U ovoj godini nije zabilježen izvoz mesa i mesnih prerađevina u Rusiju, međutim, predstavnici nadležnih institucija su dogovarali mogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla iz BiH na rusko tržište. Ono što je ohrabrilo naše izvoznike jeste dolazak Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, koji su izvršili pregled naših objekata u svrhu omogućavanja izvoza proizvoda životinjskog porijekla u Rusiju", napomenuo je Egrlić.
Rusija je, po njegovim riječima, poznata kao velik uvoznik mesa, posebno goveđeg, a potražnja za mesom i mesnim proizvodima porasla je s ozbirom na sankcije EU nametnute ovoj zemlji, koje su nedavno produžene.
Egrlić je naveo da VTKBiH putem svojih odbora i asocijacija prehrambene industrije zastupa interese svojih članica, bh. proizvođača koji se u posljednje vrijeme, tačnije od pristupanja Hrvatske EU, nalaze pred brojnim izazovima kada je riječ o izvozu.
"U ovom segmentu posebno je značajna saradnja s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Uredom za veterinarstvo i Agencijom za sigurnost hrane BiH kojima se putem rada grupacija nastoje približiti stavovi privrede u pojedinim segmentima, te razvijanjem dijaloga osmišljavanje najkonkretnijih i najrealnijih koraka za podizanje konkurentnosti prehrambene industrije, a samim tim i jačanje njenog izvoza", kazao je Egrlić.
