Ekonomija u predizbornoj 2022. godini u BiH: Šta će vlasti učiniti da sliku predstave ljepšom
Predizborna kampanja u BiH, kao i povećanje cijena energenata te električne energije, stavke su koje će utjecati na stanje, odnosno rast ekonomije u narednoj godini.
Iako je za iduću godinu najavljena podrška penzionerima, u vidu skromnog januarskog povećanja penzija, kao i rast plaća državnih službenika, razloga za preveliki optimizam nema.
Izazovan prvi kvartal
Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Klix.ba kaže da se u narednoj godini očekuje nastavak oporavka bh. ekonomije, a prema procjenama, taj postotak će iznositi okvirno tri posto. To je, kako on navodi, nedovoljno, naročito ako se uzme u obzir činjenica da je aktuelna prognoza za svjetski rast okvirno od 4,7 do pet posto.
"Znamo da će prvi kvartal 2022. godine biti izazovan, kako zbog energetske krize, tako i zbog inflacije, omikron soja koronavirusa i tako dalje. Tokom godine se očekuje stabilizacija globalnih lanaca snabdijevanja. Upravo disrupcija navedenih je uzrok drastičnih poskupljenja, ne samo u BiH, već širom svijeta. Inače, u vezi s prognozama ekonomskog rasta za našu zemlju, jedna od otežavajućih okolnosti se odnosi na izuzetno nizak broj vakcinisanih. Naime, većina analiza i izvještaja navodi ovaj faktor kao jedan od razloga prognoze niske stope rasta", prognozira Čavalić za Klix.ba.
Refleksija ovogodišnjih enormnih poskupljenja robe i usluga osjetit će se i u predstojećoj godini, posebno na samom početku, jer se, kako ističe naš sagovornik, još uvijek nalazimo usred energetske krize.
"Pitanje je za koliko će rasti cijena električne energije za privredne subjekte. Jednocifren rast je podnošljiv, ali sve preko toga podrazumijeva rizik za poslovanje. Ovo će svakako indirektno pogoditi i građane, jer rast cijena električne energije za privredne subjekte direktno vodi rastu cijena finalnih proizvoda/usluga. Kada je riječ o općem trendu poskupljenja, očekujem da će se do proljeća zaustaviti – naravno, ukoliko ne dođe do novih nepredviđenih okolnosti u vezi s covid-19 pandemijom", dodaje Čavalić.
Predstojeću godinu obilježit će i predizborna kampanja te se već sada nameće pitanje koliko će ona utjecati na iskrivljenje realne ekonomske slike, ako uzmemo u obzir najavljenu pomoć penzionerima, povećanja plaća državnim službenicima i slično.
"Nacrti i prijedlozi budžeta širom Bosne i Hercegovine su već spremni za nastupajuću izbornu godinu. Praksa je da se programira akumulacija sredstava iz prethodnih godina, uz javni dug gdje je to moguće, a kako bi se iskoristio maksimalan potencijal tekućeg budžeta. Lokalni nivoi vlasti će se vjerovatno fokusirati na infrastrukturne projekte i dodatna zapošljavanja, kantonalni na zapošljavanja također, ali i rast plaća u javnom sektoru, dok će entitetski targetirati penzionere, borce i ranjive kategorije, jer je cilj dobiti što veću podršku u formi glasova. Ne smijemo zanemariti ni populističke poteze, a koji će se finansirati novcem poreznih obveznika. Sve nas to očekuje u 2022. godini", nastavlja Čavalić.
Zaposlenost kao model za manipulaciju
Na pitanje za kojim modelima bi aktuelna bh. vlast mogla posegnuti, kako bi ekonomske prilike predstavila u boljem svjetlu, Čavalić prvenstveni odgovor vidi u zaposlenosti koja je kao takva još uvijek interesantna za manipulaciju.
"Imamo dva načina posmatranja zaposlenosti, zatim neažurirane i nepotpune liste nezaposlenih, mogućnost instant brisanja s navedenih, kao i izuzetne sezonske utjecaje programa za zapošljavanje. Sve to daje mogućnost za predstavljanje pogrešne slike u domaćoj javnosti. Tu su svakako i nepovezane stvari koje će se nastojati dovoditi u kauzalni odnos s djelovanjem vlasti. Neko će prisvojiti rast izvoza (kao posljedicu opravka EU tržišta), neko drugi infrastrukturni projekt (kao rezultat ranije predviđenih investiranja), a neko treći možda čak i koncerte globalnih zvijezda (što je svakako izvan domena lokalnog odlučivanja). Bitno je navesti da se naš ekonomski rast uglavnom bazira na faktorima na koje ne može utjecati, što je u konačnici dobro, razumijevajući da nemamo neke inovativne makro politike. Uz navedeno, uvijek je moguće manipulisati statističkim podacima, naročito ako se prate neki trendovi ili nešto predstavlja u apsolutnom odnosu", smatra Čavalić.
Ekonomska održivost BiH, između ostalog osigurava se i putem aranžmana s MMF-om. Čavalić navodi da je pitanje da li će podrška MMF-a biti osigurana zbog nedavnog incidenta od Fiskalnog vijeća BiH.
"MMF će svakako, zajedno s ostalim predstavnicima međunarodne zajednice, koristiti svoj utjecaj kako bi se stalo ukraj političkim prijetnjama gospodina Milorada Dodika. O tome se već otvoreno priča. U ovom trenutku alternativa MMF-u je zaduživanje na domaćem tržištu, ali i na inostranom, što se pokazalo u slučaju izlaska RS-a na Londonsku berzu. Svaka od ovih alternativa je skuplja ili pak vodi indirektnim posljedicama poput plasmana sredstava komercijalnih banaka ka državi, a ne privredi (kao na primjeru FBiH)", ističe sagovornik portala Klix.ba.
Povećanje cijena energenata, poput plina, nafte i naftnih derivata, kao i električne energije najavljuju se za iduću godinu, što se po automatizmu održava na rast cijena drugih proizvoda, odnosno usluga.
"Rast cijena inputa – faktora proizvodnje, energenata i slično je nešto na što mala otvorena ekonomija poput naše ne može utjecati. Inflacija je 'tihi ubica', tj. narušava životni standard građana i opšte stanje ekonomije, a da se na prvu ne osjeti. Građani BiH spadaju u red građana s najnižim životnim standardom u Evropi. Nedavna poskupljenja su samo još više utjecala na navedeno. Ono što je problematično je što egzistencijalna dobra imaju visoko učešće u našoj potrošnji. To znači da rast cijena hrane npr. u relativnom odnosu znatno više utječe na naše građane nego one koji žive u razvijenim zemljama svijeta", dodao je Čavalić, zaključivši da će 2022. godina, kao i tekuća, biti veoma izazovna za naše građane, ali i privredu.
