Ekonomski ekspert Hrvoje Stojić: Kakva je aktuelna slika ekonomije u BiH
Govoreći o rastu BDP-a u ovoj godini, a uzme li se u obzir politički zastoj u našoj državi, Stojić je kazao da se u 2019. očekuje slična stopa rasta od oko tri posto, kao i u lani, zahvaljujući ubrzanju rasta domaće potraže, ponajviše javnih investicija nakon formiranja izvršne vlasti te obnovljenih pregovora o novom aranžmanu s MMF-om.
"Neupitno je i da bi eventualno prolongiranje političke neizvjesnosti dodatno odgodilo finansijsku podršku MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija koje omogućuju pristup izdašnim subvencioniranim kreditima. Zanimljivo je primjetiti da su i privatne investicije ojačale u skladu sa poboljšanim izgledima za izvoz roba gdje BiH ima komparativnu prednost a to je prehrambena industrija, metalni proizvodi, farmaceutika, IT sektor, te u skladu s oporavkom tržišta nekretnina. Snažnija domaća potražnja bi trebala poništiti negativne efekte značajnog slabljenja inozemne potražnje. Usporavanje rasta izvoza će također biti poništeno ukidanjem izvoznih prepreka za dio prehrambenih proizvoda te kontinuiranim proširenjem (izvoznih) energetskih kapaciteta", kaže Stojić za naš portal.
Poznato je da imamo i zastoj u strukturnim reformama, a dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja i zastoj u provođenja aranžmana s MMF-om. Vaša ocjena?
Pozitivno je vidjeti da se određeni procesi u restrukturiranju državnih poduzeća dešavaju bez obzira na trenutni politički zastoj. Po formiranju izvršne vlasti prioritet bi se u smislu postizanja brzih rezultata trebao dati smanjenju administrativnog opterećenja, kao i direktnih davanja, poput lanjskog smanjenja socijalnih doprinosa. Lani donesen Strateški okvir za reforme državne administracije također daje dobru osnovu za raspetljavanje kompleksnosti državnog aparata. Zbog nepotpunih reformskih napora u prethodnim aranžmanima te jačanju apetita za javnom potrošnjom uoči lanjskih izbora, moguće je da će novom aranžmanu s MMF-om morati prethoditi napuštanje najavljenog povećanja potrošnje te jasnije poruke u smislu restrukturiranja državnih poduzeća.
Kakva je vaša ocjena kreditnog rejtinga BiH?
Poboljšanje kreditnog rejtinga, što je ociijenio S&P, možemo tumačiti sljedećim faktorima: 1. stabilniji poboljšani izgledi rasta u slučaju ubrzane investicijske aktivnosti nakon obnove aranžmana s MMF-om te općenito snažnijih stopa rasta glavnih trgovinskih partnera, 2. svojevrsna poruka vlastima da, po formiranju Vlade, ponovo stave fokus na reforme, što će indirektno utjecati na nižu cijenu zaduživanja za privatni sektor te oživljavanjem investicija, odnosno kreiranjem radnih mjesta.
Po našem mišljenju, bh. ekonomija poboljšala je svoje izglede za izvoz nakon potpisa nekoliko važnih trgovinskih ugovora, odnosno ukidanju restrikcija poglavito na prehrambene proizvode, pa bi dodatno jačanje domaće potražnje moglo podići potencijalnu stopu rasta.
Kakva je lična potrošnja kao jedan od generatora, a s tim u vezi bih vas zamolio i za komentar na rast plaća i broja zaposlenih? Gdje je u svemu tome javni a gdje realni sektor?
I ovdje je realno očekivati solidan rast od oko tri posto zahvaljujući oporavku tržišta rada, solidnom rastu doznaka građana iz inozemstva te solidnoj kreditnoj aktivnosti. Ubrzanje rasta investicija u fiksni kapital (posebno u infrastrukturu) ide u prilog rastu zaposlenosti, što u kombinaciji s iseljavanjem stanovništva vrši pritisak na rast plaća.
Poznato je i da je omjer penzionera-zaposlenih izrazito nepovoljan. Kako konkretnim mjerama ga prevazići?
Ovdje se puno može učiniti inkluzivnim politikama, poput finansijske motivacije starijima da rade dulje, što bi sigurno dalo rezultate u određenim profesijama. Zatim pojačanom penalizacijom (pre)ranog umirovljanja te strožom kontrolom radnih invalidnina. Zasigurno je moguće posegnuti i u pool mlade radne snage gdje vlada visoka nezaposlenost, dok sve više djelatnosti prijavljuje rastuće manjkove radne snage
Dugoročno je ovaj problem jedino ispravno rješavati obrazovnim reformama u skladu sa potrebama tržišta rada te nadolazećim tehnologijama, te u konačnici povećanjem dobi umirovljenja.
