Eurozona u istorijskoj recesiji: Koliki je privredni pad Njemačke, Francuske, Italije i Španije
Bruto domaći proizvod eurozone opao je za 12,1 posto između prvog i drugog tromjesečja 2020. što je najoštriji pad u posljednjih 25 godina, nakon pada od 3,6 posto u prvom kvartalu.
Španska privreda bilježi smanjenje za 18,5 posto u toku tri mjeseca do juna, čime je ukupan pad u prvih šest mjeseci ove godine dostigao 22 odsto i time su potpuno poništeni svi dobici ostvareni u periodu od sedam godina od posljednje recesije.
"To je vrsta pada koja se viđa u ratnim uslovima", rekao je Jose Ignacio Conde Ruiz, profesor ekonomije na madridskom Univerzitetu Complutense te dodao da je poljoprivreda jedini sektor koja je zabilježila rast.
Francuska je zabilježila pad od 13,8 posto u periodu od tri mjeseca, što je najveće smanjenje od Drugog svjetskog rata. U ovoj zemlji je od početka godine zabilježen ekonomski pad od 19 posto.
Italijanska privreda bilježi pad od 12,4 posto u periodu od tri mjeseca, što je najoštrije smanjenje u gotovo četiri decenije. Ovo je Italiji četvrta recesije za nešto više od 10 godina, a njena ekonomija se već smanjivala prije izbijanja pandemije.
Ekonomski pad u drugom kvartalu vratio je Italiju na period iz početka 1990-tih.
Za razliku od Italije, Njemačka je postigla bolje rezultate od početka pandemije, zabilježivši do sada smanjenje od 12 posto.
"Eurozona ne doživljava samo veliki šok, već je on sam po sebi asimetričan, odnosno najviše pogađa zemlje koje su najranjivije", smatra Nikola Nobil, iz konsultantske kompanije "Oxford economics", uz napomenu da je BDP u EU po glavi stanovnika ponovo na nivou koji nije viđen od početka 2000-ih.
U tom smislu Španija je u posebno teškoj situaciji sa dubokom recesijom koja je nastala kao posljedica oštrih mjera blokade uvedenih zbog pandemije virusa korona. Ova zemlja, takođe, se suočava sa naglim porastom broja zaraženih virusom korona, što ugrožava turizam, ključnu privrednu granu ove zemlje.