Naime, od danas prestaju privremene mjere ograničenja njihovog zapošljavanja i korištenja beneficija koje su uvele ostale zemlje članice EU na period od sedam godina u strahu od masovnih migracija iz ove dvije zemlje.
Zakon Evropske unije o ograničavanju bugarskih i rumunskih građana u ravnopravnom pristupu tržištu rada u zemljama Unije od 1.januara 2014. godine neće biti na snazi, što će značiti da Bugari i Rumuni nakon Nove godine mogu bez ograničenja raditi u bilo kojoj zemlji EU.
Međutim, iako je sedmogodišnje ograničenje građana Bugarske i Rumunije bilo na snazi u EU-u, većina članica je u proteklom periodu nacionalnim odredbama ukinula ta ograničenja. Sve do 1. januara 2014. godine tog zakona EU-a pridržavalo se devet članica, i to Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Holandija, Austrija, Belgija, Luksemburg, Malta i Španija.
Ipak, vlada Rumunije i Bugarske navodi kako potpunim otvaranjem tržišta rada EU-a za njihove državljane neće doći do masovnih migracija u EU.
Bugarska i Rumunija nisu izuzetak kada je riječ o ograničavanju tržišta rada Evropske unije. Naime, isto ograničenje se primjenjuje i prema Hrvatskoj, koja je punopravna članica od jula ove godine, ova uredba EU će na snazi biti do 2020. godine.
Iz Evropske organizacije za razvoj i saradnju (OECD) tvrde da je slobodno kretanje radne snage uticalo na smanjenje nezaposlenosti u Evropskoj uniji za čak šest posto.
Posljednji samit lidera EU-a održan nedavno u Briselu potvrdio je da se za pitanje ograničavanja slobodnog pristupa tržištu rada u zemljama Unije najviše zalaže Velika Britanija. Premijer ove zemlje David Cameron je kazao da bi unutar Unije moglo doći do velikog vala migracija i da se taj scenario mora spriječiti dugoročnijim ograničavanjima.
On je čak i zaprijetio da bi Velika Britanija mogla staviti veto na prijem novih članica ukoliko se ne pooštre pominjana ograničenja. Analitičari tvrde da je britanski model teško izvodiv i da ne predstavlja teoretsku prijetnju zatvaranja granica EU-a, jer su drugi zvaničnici mnogo umjereniji po tom pitanju.
Njemački gigant Bosch uvodi četverodnevnu radnu sedmicu, ali i smanjuje plate
