Prošle godine je uvoz iz Kine na Stari kontinent porastao za 5,6 posto, a izvoz EU u najmnogoljudniju državu na svijetu je porastao za 2,2 posto.
S druge strane, uvoz iz SAD-a smanjio se za 13,2 posto, a smanjio se i izvoz u ovu zemlju za 8,2 posto.
Robna razmjena EU i Kine je 2020. iznosila 586 milijardi eura, što je za 31 milijardu eura više od razmjene EU i SAD-a.
Kineska ekonomija je prošle godine porasla za 2,3 posto, dok se američka proizvodnja smanjila za 3,5 posto. To je omogućilo Kini kao drugoj ekonomiji svijeta da ojača utjecaj.
Daniel Gros iz Centra za studije o evropskim politikama izjavio je da nije iznenađen ovim podacima. Ali, smatra da su odnosi između EU i SAD-a i dalje vrlo snažni.
Podsjetio je da Evropska unija više izvozi u SAD nego u Kinu i time stvara mnogo radnih mjesta. Važno je naglasiti i to da se podaci ne odnose na transatlantsku trgovinu uslugama, a koja iznosi 494 milijarde eura godišnje.
Gros je ukazao na to da je i više američkih investicija u EU i obratno nego što je to slučaj u odnosu EU i Kine.
Međutim, Brisel nastoji više produbiti ekonomske odnose s Kinom iako je doživljava kao strateškog konkurenta i sistemskog rivala. Evropljani jesu zabrinuti zbog trgovinske i tehnološke prakse Pekinga, ali su prošle godine sklopili investicijski sporazum s Kinom.
U Evropskoj komisiji uvjeravaju da su postavili jasne obaveze za kineska javna preduzeća, koja često snažno subvencionira država. Osim toga uvjeravaju i da su postavili obaveze koje se odnose na upotrebu tehnologije.
Zbog prethodno navedenog postoji mogućnost da će administraciji novog američkog predsjednika Joea Bidena biti teže da poboljša odnose s EU, prenosi CNN.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
