Carstva bez kontrole: Ko nadzire ženevske fondacije koje daju milione dolara
S više od 13.500 filantropskih fondacija koje imaju imovinu od 154 milijarde dolara, Švicarska je jedan od najvećih centara za filantropiju u svijetu. Na 10.000 stanovnika je 15 fondacija, što je šest puta više nego u Njemačkoj ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema globalnom indeksu filantropije za 2022. godinu, Švicarska je druga najbolja država na svijetu za filantropiju, poslije Lihtenštajna. Prilikom pozicioniranja država razmatraju se lakoća registracije i rada filantropske organizacije, porezne olakšice, izgledi ekonomskog razvoja države i regije u kojoj se nalazi, itd.
Ženeva je vodeći grad u Švicarskoj po neprofitnim fondacijama - na 10.000 stanovnika je 26 fondacija. Samo prošle godine je u ovom gradu osnovano novih 58 fondacija, što je najveće povećanje u odnosu na ostatak zemlje. Razlog za to jeste što je ženevska vlast od 2013. poduzela niz mjera za podsticanje osnivanja fondacija.
Tajnost zagarantovana
Privučeni prisustvom velikih međunarodnih nevladinih organizacija, bogati iz cijelog svijeta dolaze u Ženevu da bi osnovali fondaciju. Direktor Centra za filantropiju pri Univerzitetu u Ženevi Henry Peter je istakao da bogati upravo u Ženevi pronalaze stabilnu ekonomsku i političku situaciju koja pogoduje formiranju neprofitnih organizacija.
Filantropske fondacije se dijele u dvije vrste - u one koje distribuiraju grantove i operativne fondacije s projektima od javnog interesa, kao što je izgradnja škola. Obje vrste fondacija su usko povezane s nevladinim organizacijama jer ovise o njihovoj stručnosti i podržavaju njihove projekte. Zauzvrat, mnoge nevladine organizacije se oslanjaju na novac tih fondacija. Primjera radi, fondacija Oak, koja spada u prvu vrstu fondacija, 2022. je dodijelila 481,62 miliona dolara nevladinim organizacijama širom svijeta.
"Ovakav ekosistem je razlog zašto glavne međunarodne fondacije biraju Ženevu u odnosu na Cirih ili Bern. Primjera radi, svjetska alijansa za vakcine GAVI, u kojoj ključni doprinos ima Bill Gates, nalazi se u Ženevi zbog prisustva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a ne u Bazelu gdje je sjedište svih velikih farmaceutskih kompanija", ukazao je Peter.
Smatra da Ženeva predstavlja vrata Švicarske u svijet. Za razliku od Ciriha koji je tek nedavno ublažio pravila za filantropske investicije iz inostranstva, Ženeva je uvijek favorizovala takve projekte, što podrazumijeva i porezne olakšice.
Fondacije koristi imaju i od svetog poštivanja tajnosti. Naime, kako je konstatovao Peter, Ženeva je grad u kojem se ne pokazuje šta se posjeduje ili daje.
Međutim, princip svetog poštivanja tajnost može biti kontroverzan. Nedavno je Fondacija WHO-a sa sjedištem u Ženevi bila u fokusu javnosti jer je odbila objaviti identitet 40 posto svojih donatora. U sličnoj situaciji je bila Fondacija Interpola kada je od Ujedinjenih Arapskih Emirata dobila 50 miliona eura. Peter je napomenuo da pojedini tajnost posmatraju kao način izbjegavanja nadzora nad aktivnostima i poreznim obavezama.
Porezne olakšice
Porezne olakšice su osnovni razlog zašto se neprofitne fondacije osnivaju u Švicarskoj. Da bi dobile te olakšice, fondacije moraju služiti javnom interesu, kao što je poboljšanje školstva, zdravstva, umjetnosti, ljudskih prava, zaštite okoliša, zaštite životinja, itd. Porezne olakšice u većini švicarskih kantona iznose 20 posto od prihoda.
To znači, primjera radi, da filantrop iz inostranstva s prihodom od dva miliona dolara, a koji u fondaciju uloži 20 miliona dolara, može svojom donacijom uštedjeti 158.000 dolara poreza. Osim toga, registrovani kapital i zarada fondacije su oslobođeni poreza.
Međutim, ostaje relativno nejasno šta fondacije rade s ovim novcem. Njihovi ciljevi se mogu sastojati od različitih aktivnosti, od kojih su neke stihijske, nejasne ili se vremenom mijenjaju. Malo je nadzora prilikom registrovanja statuta fondacija.
Nedostatak nadzora
Zakonodavna fleksibilnost u pojedinim slučajevima dovodi do zloupotreba, što je bio slučaj i s Fondacijom "Marinaca" sa sjedištem u Ženevi.
Fondacija "Marinaca" je stajala iza brojnih aktivnosti - od ekoloških do kupovine sportske opreme. No, prije četiri godine je banka, s kojom je poslovala ova fondacija, otkrila da je fondacija bila umiješana u višemjesečno pranje novca. Osim toga, ova fondacija je optužena da je upravljala lažnom trgovačkom platformom, prevarivši najmanje tri osobe koje su podnijele tužbu.
Iako nema dokaza o široko rasprostranjenim prevara među fondacijama u Ženevi, nedostatak odgovarajućeg nadzora stvara sumnje, piše portal swissinfo.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
