Rast cijena energije povećao je prosječnu godišnju inflaciju u zemljama OECD-a na 3,3 posto u aprilu, u poređenju s 2,4 posto u martu, objavila je pariska organizacija. To je najbrža stopa od oktobra 2008. godine, kada je globalna finansijska kriza zadala ogroman šok svjetskoj ekonomiji.
Cijene rastu širom svijeta čak i kada su isključeni ogromni troškovi hrane i energije. Čak i ako se ti proizvodi izostave iz izračuna, inflacija je i dalje skočila s 1,8 u martu na 2,4 posto u aprilu. Iznenadni dolazak inflacije dok se ekonomije ponovo pokreću nakon pandemije koronavirusa glavni je izazov za kreatore politika širom svijeta. Rast cijena loša je vijest za svakoga s fiksnim prihodom, a centralni bankari mogu doći u iskušenje da se bore protiv inflacije povećavajući kamatne stope ili sprečavajući poticajne programe.
Ekonomisti se slažu da postoji pritisak na cijene, međutim, nema konsenzusa u vezi s tim je li rast inflacije privremena pojava koja će nestati kako se ekonomije i potrošači prilagođavaju životu nakon pandemije ili ako rast cijena signalizira početak održivog trenda s velikim implikacijama na radnike i kompanije.
Cijene rastu različitim stopama u 38 zemalja OECD-a, koje zajedno čine oko 60 posto globalne ekonomije. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnja inflacija porasla je na 4,2 posto u aprilu sa 2,6 posto u martu, dok je stopa Kanade ubrzala na 3,4 sa 2,2 posto. U Evropi je u aprilu zabilježen skromniji rast inflacije na 1,6 posto u Velikoj Britaniji, 2 u Njemačkoj, 1,2 u Francuskoj i 1,1 posto u Italiji.
Rastuće cijene energije uzrokovale su inflaciju u 19 zemalja koje koriste euro, da bi u maju porasle na 2 sa 1,6 posto u aprilu, prema podacima objavljenim u utorak, premašujući cilj inflacije Evropske centralne banke od "ispod, ali blizu 2 posto".
OECD očekuje da će skok inflacije nestati do kraja godine jer se lanci opskrbe poremećeni pandemijom ubrzavaju i proizvodni kapaciteti se vraćaju u normalu. Budući da su mnogi ljudi i dalje bez posla, ekonomisti grupe ne očekuju da će se ostvariti ciklus povećanja plata i povećanja cijena uprkos dokazima o nedostatku radnika u nekim industrijama.
Naredni mjeseci mogli bi se pokazati ključnim. Jedna od briga je što inflacijska očekivanja kako kompanija tako i potrošača naglo rastu u SAD-u. Nakon decenija prigušene inflacije ljudi više ne očekuju da će cijene ostati pod kontrolom.
Takve promjene u ponašanju mogu se pretvoriti u začarani krug, s preduzećima koja skladište više robe, a potrošači kupuju proizvode prije nego što im zatrebaju. To bi samo pojačalo inflatorni pritisak.