Cvijanović: Banka Srpske više neće biti banka, već specifična finansijska organizacija
"Imamo razloge iz kojih smo se odlučili da to uradimo na taj način s obzirom na to da smo ušli u proces donošenja novog zakona koji će subjekte transformisati u neke druge, tako da mogu da funkcionišu, a da ne obavljaju iste aktivnosti", rekla je ona i istakla da će to možda biti neka vrsta pilot-projekta.
Ona je podsjetila da je Vlada već nekoliko puta pokazala kako smatra da bi trebalo izvesti proces transformacije Banke Srpske, te da je prijedlog Vlade da ona više nema ulogu kakvu je imala do sada kao bankarska organizacija, već kao jedna drugačija finansijska organizacija.
"Mjesecima o tome komuniciramo sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da se usaglasimo šta bi to trebalo da bude i upravo zato i imamo noviju verziju plana reorganizacije, jer smo uvažili neke važne sugestije MMF-a", pojasnila je Cvijanović.
Ona ja naglasila da će se iz pisma namjere vidjeti zahtjevi MMF-a u vezi sa novima aranžmanom, jer tu najbolje sve piše, i dodala da više ne želi odgovarati na pitanja u vezi sa tim.
"Suma još nije precizirana, iako sam već i o tome čula razne špekulacije. Sredstva koja se ispregovaraju sa MMF-om biće dovoljna i uklopiće se u ono što treba, a biće i drugih izvora finansiranja tako da to neće biti problem", poručila je Cvijanović.
Ona je podsjetila da je Vlada predvidjela da će doći do određenih poremećaja kada se penzije uvedu u trezorski sistem, ali da je to ipak svjesno uradila jer su penzioneri zaslužili da im se pomogne na taj način.
"Ponosna sa zbog toga, ići ćemo dalje. Novac koji bude ispregovaran biće dovoljan za ono što treba da provedemo. Novac se obezbjeđuje i zbog naslanjanja na Reformsku agendu, jer se reforme ne mogu provoditi bez finansijske podloge. U MMF-u su rekli da će podržati finansijski agendu kada se mi usaglasimo, usaglasili smo se i sada se usaglašavamo oko zadnjih elemenata u okviru pisma namjere u kojem će sve jasno stajati", dodala je Cvijanović.
Ona je ponovila da ne postoji zahtjev MMF-a o povećanju uticaja BiH na bankarski sektor, ali da postoji zahtjev koji se odnosi na osnaživanje svega u bankarskom sektoru, što se može postići isključivo donošenjem adekvatnih zakona koji se odnose na poslovanje banaka, agenciju za bankarstvo.
"Jedan od njihovih zahtjeva odnosi se na reorganizaciju IRB-a, u koju smo mi već ušli, a time smo se bavili i prošle jeseni kada kada smo se sastajali sa predstavnicima MMF-a, i mi imamo tu koncept i prezentovali smo ga, započeli neke mjere i oni se sa time slažu", dodala je Cvijanović.
Ona je naglasila da niko nije spominjao superviziju na nivou BiH, niti je postavio zahtjev te vrste, već samo da se osnaži taj sektor.
"Mi smo za to zainteresovani i sve sugestije koje smo imali priliku da čujemo od MMF-a su dragocjene jer na taj način i mi rješavamo određene dileme u kojem pravcu se treba kretati", dodala je Cvijanović.
Ona je navela da niko u MMF-u nije spominjao da nekoga treba otpustiti, smanjivati plate i primanja, kao što neki pričaju.
"Opredijeljeni smo za racionalizaciju, ali ne zato što to zahtjeva MMF, već zato što smo mi to sami stavili u svoju Reformsku agendu, a MMF odlučio da podrži aktivnosti agende. Žalim što je to podložno tolikim špekulacijama", poručila je ona.
Komentarišući mogućnost reprograma za poreske dužnike kao što su domovi zdravlja, koje imaju poreski dug veći od tranše, premijer je navela da reprogram može i ne mora da bude rješenje i o tome svaki subjekat sam odlučuje na osnovu određenih kalkulacija.
"Neki kažu da je to skuplje, ali u nekom periodu potrebno je da se obezbijede određena sredstva koja će kasnije omogućiti lakšu isplatu i izvršenje obaveza. Da nije od pomoći, ne bi postojao kao kategorija", ocijenila je Cvijanović.
