Da li će povećanje minimalne plate u FBiH zaustaviti isplate "u koverti"?
Međutim, iza ove odluke krije se mnogo složenija stvarnost, koja ne garantira nužno kraj problema rada u sivoj zoni odnosno isplatom plata "u koverti". U stvari, pitanje je hoće li povećanje minimalca zaista riješiti problem sive ekonomije, ili će samo stvoriti nove izazove koji će opet biti izvan dosega zakona.
Povećanje minimalca: čin opravdan, ali problematičan
Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM u 2025. godini izazvala je burnu reakciju među svim društvenim akterima. Dok su sindikati pozdravili ovu odluku, smatrajući je neophodnim korakom za poboljšanje životnog standarda radnika, poslodavci su izrazili zabrinutost zbog dodatnih troškova i uticaja na poslovanje.
Povećanje minimalca znači da će poslodavci sada biti obavezni plaćati veće bruto iznose za svoje radnike. To znači da će za svakog radnika, koji prima minimalnu platu, poslodavac morati izdvojiti više od 1.700 KM bruto, što predstavlja značajan finansijski teret.
Međutim, problem s ovim povećanjem nije samo u visini minimalne plate. Pitanje koje se postavlja jeste kako će ovaj skok uticati na opterećenje poslodavaca kroz poreze i doprinose koji već sada iznose 70 posto. Ako se ne donesu adekvatne fiskalne reforme koje će rasteretiti privredu, postoji velika mogućnost da poslodavci potraže načine da izbjegnu ove dodatne troškove. I tu nastaje ključni problem: isplata plata "u koverti".
Isplata plata "u koverti" – duboko ukorijenjen problem
Iako povećanje minimalne plate može izgledati kao korak ka suzbijanju rada "na crno", realnost je da sama visina minimalca nije dovoljna da riješi ovaj problem. "Plata u koverti" u BiH nije samo proizvod niske minimalne plate, već i visoke porezne i doprinosne stope koje opterećuju poslodavce.
Odluka da se poveća minimalna plata bez istovremenog smanjenja poreza i doprinosa ne garantuje prestanak ove prakse. Naprotiv, poslodavci će, u većini slučajeva, tražiti načine da smanje svoje troškove. Ovaj problem nije specifičan samo za mala preduzeća, već je duboko ukorijenjen i među srednjim i velikim firmama koje žele izbjeći dodatne fiskalne obaveze.
Poznato je kako kroz praksu isplate "u koverti", radnici zapravo gube na svojoj sigurnosti, jer takve isplate ne ostavljaju trag u zvaničnom sistemu. To znači da radnici nisu zaštićeni od strane radnih prava koja bi trebala proizaći iz njihovih redovnih obračuna plata. Takođe doprinosi za penzije nisu adekvatno zabilježeni, što dugoročno može ugroziti njihovu finansijsku sigurnost.
Posljednje povećanje minimalne plate u FBiH dovodi do stvaranja dodatnih ekonomskih nesigurnosti, jer poslodavci i dalje nisu oslobođeni visokih poreznih nameta.
Bez reforme fiskalne politike koja bi smanjila ove troškove, poslodavci će nastaviti da traže načine kako da prežive u ovom poslovnom okruženju ali i da ostvare veće profite. Zbog toga, ako vlasti ne riješe pitanje poreskih nameta i ne pojednostave proceduru za isplatu plata, povećanje minimalca neće doneti stabilnost radnicima, već će samo potaknuti još veću prisutnost sive ekonomije i isplatu "u koverti".
Inspekcije kao ključni faktor u borbi protiv sive ekonomije
Teza da će povećanje minimalne plate automatski eliminirati praksu isplate plata "na ruke" zanemaruje realnost – postojanje zakonskih mehanizama i njihovog sprovođenja. Ako inspektori nemaju alate da dokažu isplatu "na ruke", kako će sama odluka o minimalcu promijeniti tu praksu?
Inspekcijski nadzor trebao bi igrati ključnu ulogu u suzbijanju ovog trenda. Kontrola rada inspekcija, u kombinaciji s jasnim zakonodavstvom, može znatno smanjiti prostor za neformalne isplate. Inspektori koji budu redovno provodili kontrolu isplata plata i usklađenosti sa zakonima, mogu prepoznati nepravilnosti i djelovati preventivno, čime bi se stvorio pritisak na poslodavce da prekinu praksu "plata u koverti" i da se pridržavaju zakonskih obaveza.
Za efikasnu primjenu ovih mjera, neophodno je da inspekcije imaju odgovarajuće resurse, obuku i pristup informacijama, ali i da vlasti u potpunosti osiguraju da svi poslodavci bez izuzetka poštuju zakone. Također, važno je da Vlada FBiH obezbijedi mehanizme za uvođenje učinkovitih fiskalnih reformi koje će omogućiti smanjenje poreznih opterećenja, što bi dugoročno smanjilo potrebu za izbjegavanjem tih obaveza kroz nelegalne isplate.
Da li je ovo kraj "plata u koverti"?
Nažalost, bez dodatnih i hitnih fiskalnih reformi, povećanje minimalne plate neće automatski značiti kraj rada u sivoj zoni u BiH. Veća minimalna plata sama po sebi može stvoriti iluziju da se sistem popravlja, ali realnost je da će poslodavci, suočeni s velikim fiskalnim troškovima, vrlo lako tražiti alternativne načine za isplate koje nisu u skladu sa zakonom.
Posljedično, radnici će i dalje biti izloženi nesigurnosti, bez adekvatne socijalne zaštite i bez mogućnosti ostvarivanja svih prava koja proizilaze iz legalne isplate plata.
U konačnici, pitanje nije samo u visini minimalne plate, već u tome kako će biti riješeni problemi opterećenja privrede i neformalne ekonomije. Ako Vlada FBiH ne bude u stanju donijeti zakone koji će istovremeno omogućiti veću platu za radnike, ali i rasteretiti poslodavce od visokih poreza, tada se može očekivati da će mnogi poslodavci nastaviti s praksom "plata u koverti" uz neke druge manipulacije, čak i ako su obavezni isplaćivati veću minimalnu platu.
Pozitivna strana odluke o minimalnoj plati mogla bi se tražiti u činjenici što bi ovo mogao biti dodatni pritisak na donosioce odluka da što prije usvoje cijeli set fiskalnih zakona, koji trebaju smanjiti poresko opterećenje na plate.
