Devizne rezerve BiH veće od 10 milijardi KM, a u Centralnoj banci tek 219 miliona KM
Od ukupnih deviznih rezervi BiH, na račune stranih banaka deponovane su 2,563 milijarde KM, dok je u vrijednosne papire stranih državljana uloženo 7,344 milijarde KM. Dobit od ovih ulaganja iznosi tek 12 miliona KM.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, problem je što su devizne rezerve fizički deponovane van naše zemlje. On se pita šta bi BiH uradila u slučaju krize i kojim bi deviznim rezervama branila marku koju fizički nema.
"Mi imamo vrijednosne papire drugih zemalja koje ne možemo konvertovati u naše devizne rezerve. Ne možemo naša sredstva koristiti na domaćem tržištu jer nam je to zakonom zabranjeno. Takav nam je monetarni sistem. BiH ne može koristiti instrument operacije na otvorenom tržištu. To u principu znači da Centralna banka može kupovati ili prodavati državne obveznice. Ovaj mehanizam je, međutim, zakonski zabranjen za korištenje na domaćem tržištu, ali nije na stranom i direktno je vezan za naše devizne rezerve. Mi smo imali mizeran prinos od 0,16 posto od kupovine takvih obveznica i vrijedonosnih papira stranih zemalja, a naši entiteti su platili enormne kamatne stope stranim bankama u BiH. To je sistem koji je doveo do toga da je naš novac izvučen i onda nam se vraća indirektno. Mislim da treba smanjiti tu rigidnost Centralne banke. Ako se već trebaju kupovati obveznice, entiteti mogu platiti možda dva posto, a ne šest ili sedam posto", ističe Hadžić.
On smatra kako BiH ima jedan od najrigidnijih monetarnih sistema u cijelom svijetu. Kako kaže, ovaj sistem je imao stabilizacijsku funkciju poslije rata kada je trebao zaustaviti inflaciju i uvesti red na monetarnom tržištu. Međutim, dodaje Hadžić, u ovoj situaciji cilj Centralne banke je samo imati stabilnost cijena i kontrolu inflacije.
"Mi posljednjih godina imamo i deflaciju i to je sve išlo nauštrb visoke nezaposlenosti. To je u ekonomskoj teoriji poznato. Ukoliko stalno ciljate inflaciju oko nule i želite zadržati takav nivo nekih cijena, onda imate visoku nezaposlenost. Tu treba mijenjati monetarnu politiku. Znamo da je to teško i da to treba mijenjati u Parlamentu BiH, ali mislim da je vrijeme da počnemo razmišljati o drugačijem uređenju", smatra Hadžić.
Podsjećamo, novac naših deponovanih deviznih rezervi strane banke vraćaju u BiH te našim građanima daju kredite. Entiteti su tim istim bankama za šest godina platili blizu 290 miliona KM po osnovu emitovanih vrijednosnih papira.
Na pitanje kome ili čijim interesima Centralna banka BiH danas služi, Hadžić nam odgovara kako je riječ o stranim interesima koji ne žele da naša zemlja ima drugačiju monetarnu politiku.
"Iako se godinama postavlja za glavni cilj stabilnost cijena i valute, na štetu zaposlenosti, mislim kako svi trebamo dobro razmisliti da li na ovaj način funkcionisanja naša Centralna banka služi za razvoj naše ili nekih drugih ekonomija", naglašava Hadžić.
Iz Centralne banke BiH ranije su govorili kako su neizvjesni i negativni tržišni trendovi te zakonski okviri utjecali na proces upravljanja deviznim rezervama i visinu prihoda od investiranja, zbog čega se ova institucija suočava sa sve težim ostvarenjem pozitivnog finansijskog rezultata.
Prema ovogodišnjem finansijskom izvještaju Centralna banka BiH je za tri mjeseca 2018. zaradila 2,8 miliona KM, što je za 400.000 KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je riječ o fizičkoj količini deviznih rezervi koju posjeduje Centralna banka BiH u svom trezoru, ona je bila najveća prije Svjetske ekonomske krize 2008. godine i iznosila je 212 miliona KM. Međutim, ovaj iznos je iz godine u godinu opadao. Danas je više od 95 posto deviznih rezervi BiH deponovano van granica BiH na računima stranih banaka ili su uložene u vrijednosne papire stranih vlada.
