Doznake iz inostranstva manje za pola milijarde KM: Je li dijaspora "zavrnula pipu"
Naime, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupan tekući transferi (personalni i ostali transferi) iz inostranstva u 2020. godini bili su za skoro pola milijarde KM manji u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima koje su nam ustupili iz CBBiH, u odnosu na skoro tri milijarde maraka koje je bh. dijaspora poslala u domovinu u 2019. godini, taj broj u 2020. iznosi nešto više od 2,5 milijardi.
Zabrinjavajuća činjenica
Također, prema podacima CBBiH, personalni transferi iz inostranstva, od 2007. godine, bili su u konstantnom rastu, da bi u 2020. godini bio zabilježen drastičan pad. Posebno je zabrinjavajuća je činjenica da se ovaj pad odnosi samo na transfere koje bilježi CBBiH, a procjene su da je iznos novčanih doznaka iz inostranstva, koji je realiziran putem neformalnih novčanih transfera ili "iz ruke u ruku", odnosno onih koje nisu registrovane u platnom prometu, pretrpio još veći pad.
Uz posljedice po državni, ali i entitetske i kantonalne budžete, ovaj pad svakako će osjetiti mnogobrojni građani koji, posebno u vremenu pandemije, ovise o pomoći bližnjih koji žive u inostranstvu. Svi su svjesni da znatan iznos novca stiže od dijaspore svake godine i da predstavlja jednu od glavnih socijalnih i ekonomskih stavki u podršci našoj zemlji. Novčane doznake i ostali lični transferi naše dijaspore čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH i po tome je naša zemlja na vrhu ljestvice zemalja Evrope.
Brojevi nameću pitanje
Da li je ovaj pad priliva novca prouzrokovala kriza uzrokovana pandemijom, koja je pogodila sve države svijeta i tako smanjila potrošačku moć građana, ili su razlozi drugačije prirode, teško je procijeniti, no činjenica je da brojevi nameću pitanje - da li je dijaspora "zavrnula pipu".
Koordinator za integraciju austrijske političke partije SPO i jedan od čelnih ljudi bh. dijaspore u Austriji Ahmed Husagić rekao je za Klix.ba da je pad priliva novca iz dijaspore u BiH očekivan, uzevši u obzir više aspekata kao što su pandemija koronavirusa na globalnom nivou, ali i politička situacija u našoj zemlji, koja se uveliko odražava i na stanje bh. dijaspore.
Što se tiče prvog aspekta, onog o pandemiji koronavirusa koja je ekonomski osakatila veliki broj moćnih i stabilnih svjetskih država, Husagić kaže da je on definitivno ostavio traga i na mogućnost bh. građana u dijaspori da šalju novac u domovinu.
Normalizacija primanja
"Dosta ljudi je dobilo otkaze ili im je skraćeno radno vrijeme tokom svih ovih restrikcija vezanih za pandemiju koronavirusa. To je za posljedicu imalo sigurno 10-20 posto manju platu, što opet utječe na mogućnost da se novac šalje u BiH. S druge strane, postoje određeni ohrabrujući pokazatelji koji govore da će zemlje Zapadne Evrope iz ovoga vrlo brzo izaći i da će se ekonomski oporaviti. Čak možemo govoriti i o određenom ekonomskom rastu.
Prema njegovim riječima, to će za posljedicu imati normalizaciju primanja, što je za BiH dobra vijest jer, kako tvrdi Husagić, ove doznake koje su sada u padu, ne samo da će tada doći na onaj nivo od prije pandemije, nego će se i povećati.
BiH će duže ostati u recesiji
"Očigledno je da će BiH duže vremena ostati u recesiji u odnosu na zemlje Zapadne Evrope. Ono što je zabrinjavajuće je što nemamo adekvatne pokazatelje koliki je pad zabilježen u transakcijama koje nisu registrovane u platnom prometu, tzv. 'novac iz ruke u ruku'. Kada bismo imali te parametre, vidjeli bismo da su ta primanja pala za sigurno 70 posto. U suštini, Vlada BiH treba što prije vidjeti kako će olakšati dolazak ljudi u BiH, koji će tu trošiti novac. Da ne naprave istu grešku kao prošle godine, kada je sve bilo zatvoreno do jeseni", kaže Husagić.
Drugi aspekt kroz koji možemo posmatrati pad novčanih doznaka u BiH iz inostranstva je, prema Husagićevim riječima, činjenica da se u proteklim godinama dogodio pravi egzodus građana BiH prema zemljama Evropske unije.
"Treba sagledati činjenicu da sve više ljudi odlazi iz BiH i ostaje sve manje ljudi kojima bi se novac mogao slati. Tako da nije toliko do toga da ljudi ne žele slati, koliko je do toga da nemaju kome slati", zaključio je Husagić.
