Efekti slabljenja eura na finansijski sektor i ukupnu bh. privredu

Pojasnio je da konvertibilna marka, zbog currency board aranžmana u BiH, dijeli sudbinu eura, a da je u vremenu valutnih turbulencija euro za KM "sidro, kišobran i amortizer". Osim toga, u strukturi izvora kapitala banaka dominantni su izvori u KM i eurima.

Mišić smatra da utjecaj jačeg kursa američkog dolara na realni sektor i ukupnu bh. ekonomiju zavisi od uvoznih i izvoznih tržišta te potrošnje uvozne robe čije su berzanske cijene vezane za američki dolar kao što je slučaj s naftom i naftinim derivatima.

Po njegovom mišljenju nema razloga za zabrinutost, ali treba oprezno i temeljito upravljati ovim rizikom.

Savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran istakao je da pad vrijednosti eura u odnosu na ostale vodeće svjetske valute, koji se već neko vrijeme događa, a očekuje se i u narednom periodu, nema utjecaja na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH s područjima koja koriste euro ili su za njega vezana (najveći dio EU, Crna Gora, UNMIK/Kosovo).

Tvrdi da je utjecaj na izvoz pozitivan, kada je riječ o bh. izvozu u SAD, Veliku Britaniju, Švicarsku, Norvešku, Japan, Kinu i druge države čije valute jačaju i time bh. proizvodi na tim tržištima postaju povoljniji, dok uvoz iz tih zemalja za BiH postaje nepovoljniji, te određene nabavke može preusmjeriti na druge dobavljače (u EU, CEFTA 2006 ili domaće, ovisno o vrsti robe). Također i uvoz nafte i naftnih derivata može postati nepovoljniji, jer se na svjetskim berzama uglavnom izražava u USD, ali bi i taj utjecaj mogao zavisiti o njihovom porijeklu.

Gavran smatra da je utjecaj na najveći dio bh. privrede zanemariv, a da značajniji negativan efekt na ekonomiju predstavlja povećanje vrijednosti dijela međunarodnih obaveza, odnosno vanjskog duga BiH, izraženih u USD ili drugim valutama, kao i za one privredne subjekte i građane koji imaju obaveze u drugim valutama s valutnom klauzulom.