Ekonomski stručnjaci: Dodikov prijedlog o dodatnoj emisiji novca doveo bi do kraha monetarnog sistema

"Svaka dodatna emisija koja bi išla pod ovako slabom strukturom ekonomskog sistema zemlje i ovakvim deficitima u budžetima ugrozila bi monetarnu stabilnost. Dodatnom emisijom KM bi se ugrozila i stabilnost cijena jer ona može dovesti do inflatornog pritiska, što dalje može dovesti do galopirajuće inflacije", kazao je Đonlagić.

Bosna i Hercegovine trenutno nema probleme sa visokim stepenom inflacije, a Đonlagić poručuje kako se niko ne bi smio igrati sa stabilnošću domaće valute. Podsjetio je da je naša zemlja devedesetih godina imala gorka iskustva sa visokom inflacijom i gubitkom vrijednosti novca.

"Ljudi su ne tako davno izgubili povjerenje u novac, a sa KM se vratilo povjerenje u novac. Da je ono prisutno pokazuje stalni rast depozita u domaćoj valuti. Od 1997. godine, kada je počela raditi Centralna banka BiH, imali smo trend da su depoziti bili veći u stranoj nego u domaćoj valuti. Kako je vrijeme odmicalo, zahvaljujući pravilima valutnog odbora koji kaže da nema dodatne emisije bez pokrića u eurima, taj odnos se mijenjao. Danas imamo situaciju da su depoziti u domaćoj valuti veći od depozita u stranoj", rekao je Đonlagić.

Problem nije na strani ponude, već na strani potražnje

Smatra da Dodik potenciranjem ove priče ima za cilj pocijepati monetarni sistem BiH. Istakao je da problem bh. ekonomije nije na monetarnoj, već na fiskalnoj strani s obzirom na to da nisu tačne teze kako u BiH nedostaje novca.

"Novca ima i viška, a to pokazuje nivo štednje od 10 milijardi KM i drugo komercijalne banke drže više novca nego što im to Centralna banka BiH propisuje kao obaveznu rezervu. Dakle, nema nikakve potrebe ići za dodatnom emisijom KM, jer nema tolike potražnje da bi se povećavala ponuda novca. Nije problem na strani ponude, već na strani potražnje", kazao je Đonlagić.

Krivicu za to snose bh. vlasti koje ne rade dovoljno na unapređenju realnog sektora. Đonlagića smo pitali i šta misli o potencijalnom korištenju valute kao sredstva za usklađivanje ekonomskih šokova poput nelikvidnosti budžeta ili visokog stepena nezaposlenosti.

"To nikako nije ispravan put. Koristiti emisiju novca za finansiranje budžetskog deficita je kao da sipate so na ranu. Time se ugrožava ekonomska stabilnost zemlje. To se mora rješavati mjerama ekonomske politike, što će dovesti do rasta javnih prihoda putem takve poreske politike koja će stimulisati nova zapošljavanja i novu potrošnju", rekao je Đonlagić.

Profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović smatra kako priča Milorada Dodika nema nikakvo utemeljenje ni u monetranom, ni u fiskalnom smislu. Naime, hipotetički gledano sredstva koja bi emitirala Centralna banka BiH ne bi mogla biti korištena za projekte razvoja s obzirom na to da ne postoje nikakvi mehanizmi fiskalne politike.

"Dovoljno novca ima u fiskalnom sektoru. Riječ je o 12 milijardi KM. Smatram da je trenutno ključna stvar da se u fiskalnom dijelu može redizajnirati cjelokupna struktura. Ovo što rade trenutno nije dobro ni za poslodavce, a ni za radnike jer poreski klin i dalje ostaje na radu", rekao je Kešetović.

Smatra da bi rješenje bilo raditi na sistemu poreza na dodatnu vrijednost (PDV) i to u smislu da se ide sa većom općom stopom i da se rastereti cijena rada. BiH, prema njegovom mišljenju, ima više prostora za unapređenje ekonomije u fiskalnom sistemu, jer naša zemlja u ovakvim uvjetima nema nikakve mehanizme u monetarnom.

"U koji god segment potrošnje da se uđe, tu se može potrošiti ogroman novac. To znači da se može samo ući u novu emisiju, odnosno potrošnju koja se neće ničim izazvati, jer ne postoje mehanizmi preko kojih se može upravljati politikama razvoja", kazao je on.

Kada uzimaju kredit smiju se, a poslije bi da im ga vraća Centralna banka BiH

Ističe da mu je poznato da evropske banke rade na principu povećavanja likvidnosti određenih sektora, ali da to rade standardnim mjerama za razliku od BiH koja nema mehanizme ekonomske politike. Poseban problem predstavlja što u BiH ne postoji funkcionalna razvojna banka.

"Razvojna banka u FBiH nije ništa, a što se tiče Republike Srpske tu smo svi vidjeli šta se desilo. Nešto su kao počeli pa na kraju sve pokrali. Nije mi jasno šta misle da će postići tom pričom o puštanju više novca u opticaj", rekao je Kešetović.

Objasnio je kako postoje tri načina da se dođe do novca i to prodajom, zaduživanjem i fiskalnim opterećenjima. Kako kaže, vlasti su sve što su prodale i zadužile se, potrošile, dok i dalje rastu fiskalna opterećanja. Što se tiče fiskalnih opterećanja, BiH je u granici od 45 posto optimalnog domaćeg bruto proizvoda (GDP).

"Ipak, tu su ponovo akcize i dizanje trošarina na energiju i gorivo. To se sve manifestuje na troškove u smislu da se povećavaju fiskalni kapaciteti, ali se opterećuju dohodci sa ličnim oporezivanjima koja imaju karakter materijalnih troškova poput toplog obroka i regresa. Oni hoće da idu i na oporezivanje kapitalnih dobitaka poput kamate. Sutra onda nećemo imati štednju", kazao je Kešetović.

Dodikove priče nazvao je glupostima ističući kako se istom politikom "dodavanja nula" vodila vlast u Srbiji 1994. godine. Takva ponašanja označio je pljačkanjem naroda. Kešetović se pita i zašto bh. vlasti ne prodaju obveznice.

"Neka idu s obveznicama pa neka vide koliku će im tražiti kamatnu stopu. Okupili su sve fondove i nisu imali ni za šta. Sve što su imali potrošili su kako bi održali penzioni ili zdravstveni fond. Treba li nam na ovakav neuređen sistem još jedna suluda ideja? To je samo još jedan oblik pljačke", rekao je on.

Kako kaže, kada bi se ideja predsjednika RS-a sprovela u djelo odmah bi nastupili i poremećaji u valutnom odboru koji bi ostao bez ikakvog utemeljenja. Inače, banke emituju 15 milijardi kredita u odnosu 50:50 (stanovništvo-privreda), a oko 8.600 milijardi KM na bazi deviznih rezervi nalazi se u Centralnoj banci BiH.

"Ovdje imamo kreditnu aktivnost koja je izražena vani, a s druge strane platno bilansne pozicije su nam negativne s gotovo desetak milijardi. Jedino nas spašavaju jednostrani transferi, odnosno ona štednja koja dolazi iz inozemstva. Tako da takav prijedlog mogu dati samo neznalice", kazao je Kešetović.

Što se tiče želja da dio novca Centralne banke BiH služi za otplaćivanje kredita bh. entiteta, Kešetović ističe da je blizu 700 miliona KM kredita u otplatama, što i nije mnogo ako se uzme u obzir da je riječ o 27 posto GDP-a.

"To u pravilu ne bi trebalo predstavljati problem, ali njima jeste jer im postojeći budžet ne može održati fiskalni kapacitet. Servisiranje obaveza nije prioritetno sa stanovišta tereta, nego je problem u šta je potrošen taj novac. Kada uzimaju kredit smiju se, a kada ga treba vratiti onda bi da emituju novac i da im Centralna banka BiH vraća kredit tako što će narušiti sistem", kazao je on.