Evropa se mora probuditi, američka ekonomija "gazi" EU: Zaostatak sve veći, a dolazak Trumpa sve komplikuje
Iako obje ekonomije dijele određene izazove, poput inflatornih pritisaka i geopolitičkih tenzija, različiti pristupi ulaganjima, fiskalnim politikama i inovacijama igraju ključnu ulogu u učvršćivanju dominacije SAD-a. Situaciju dodatno komplikuje povratak Donalda Trumpa na vlast i uključivanje pojedinaca poput Elona Muska u njegov tim, što bi moglo dodatno povećati tenzije i nepovoljno utjecati na Evropski položaj u globalnoj ekonomiji.
Prije 17 godina, evropska ekonomija je bila 10 posto veća od američke, međutim, do 2022. godine bila je 23 posto manja. BDP Evropske unije (uključujući Veliku Britaniju prije Brexita) porastao je u ovom periodu za 21 posto (mjereno u dolarima), u poređenju sa 72 posto za SAD i 290 posto za Kinu.
Američki ekonomski rast: Gdje leži tajna uspjeha?
Jedan od ključnih razloga američkog ekonomskog rasta leži u snažnoj domaćoj potražnji. Čak i u uvjetima visokih kamatnih stopa, američki potrošači i dalje troše na robu i usluge, omogućavajući kompanijama da zadrže cijene proizvoda na visokom nivou. Ovo, u kombinaciji s jakim tržištem rada, doprinosi kontinuiranom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Fiskalna politika u SAD-u također igra ključnu ulogu. Vlada je u proteklih nekoliko godina zadržala agresivni fiskalni pristup, s proračunskim deficitom koji se procjenjuje na 5,6 posto BDP-a za 2024. godinu, dok eurozona bilježi znatno niži deficit od 2,9 posto. Dodatni fiskalni poticaji koje je Bidenova administracija uvela tokom pandemije omogućili su brži ekonomski oporavak, dok je Evropa zauzela štedljiviji pristup.
Američka ulaganja u tehnologiju i inovacije daleko premašuju ona u Evropi. Dok ulaganja u nove tehnologije u SAD-u čine pet posto BDP-a, u eurozoni ona iznose tek 2,8 posto. Sjedinjene Države također prednjače u izdvajanjima za istraživanje i razvoj (R&D), koja čine 3,5 posto BDP-a, dok je taj broj u Eurozoni 2,3 posto.
Ove razlike direktno se odražavaju na produktivnost. U posljednjem desetljeću, američka produktivnost porasla je za 22 posto, dok je u eurozoni rast bio tek pet posto. Razlog za ovakav jaz leži u činjenici da američke kompanije kontinuirano ulažu u visokotehnološke sektore, dok Evropa još uvijek zaostaje u ovoj oblasti.
Američko tržište rada pokazuje daleko veću otpornost i fleksibilnost u odnosu na evropsko. Dok je nezaposlenost u eurozoni na povijesno niskim razinama, širi pokazatelji koji uključuju podzaposlenost pokazuju stopu od 11 posto, što je znatno više od sedam posto u SAD-u. Uz to, američke kompanije brže otvaraju nova radna mjesta, dok u Evropi dominira tzv. "labour hoarding" fenomen, gdje poslodavci zadržavaju višak radnika zbog straha od gubitka kvalificirane radne snage.
Evropski izazovi: Zašto EU zaostaje?
Jedan od ključnih faktora koji usporavaju evropski rast je energetska kriza. Evropa je snažno ovisna o uvozu energenata, dok SAD koristi vlastite resurse poput nafte i škriljevca. Posljedice ovoga su veći troškovi proizvodnje u Evropskoj industriji, što direktno utječe na konkurentnost na globalnom tržištu.
Iako su cijene energije bile glavni uzročnik inflacije u 2024., očekuje se da će rast cijena nafte i slabiji Euro dodatno povećati inflacijske pritiske u Evropi tokom 2025.
Evropa ne ulaže dovoljno u inovacije. Nedostatak sredstava za istraživanja i razvoj u univerzitetskom i korporativnom sektoru značajno usporava tehnološki napredak. Prema analizi OECD-a, povećanje ulaganja u tehnologiju za samo jedan posto povećava produktivnost za 0,8 posto. Ipak, Evropa se suočava s hroničnim nedostatkom resursa u ovom sektoru, što je ključni razlog za pad produktivnosti.
Demografski trendovi u Evropi dodatno kompliciraju situaciju. Starenje populacije i smanjenje radno sposobnog stanovništva ograničavaju kapacitet rasta. Iako je stopa zaposlenosti porasla na svim razinama kvalifikacija, Evropa se suočava s manjkom inovativne radne snage, što dodatno usporava rast.
Dolazak Donalda Trumpa na vlast, uz imenovanje Elona Muska na čelo novog "Odjela za efikasnost vlade" (DOGE), će značajno promijeniti globalni ekonomski pejzaž. Trumpova administracija već je poznata po protekcionističkim mjerama, poput uvođenja carina na Evropske proizvode i pritiska na Evropske zemlje u okviru NATO-a.
Elon Musk mogao bi dodatno ubrzati deregulaciju i potaknuti tehnološke inovacije u SAD-u. Njegova vizija, usmjerena na ubrzanje inovacija i povećanje efikasnosti, vjerovatno će dodatno učvrstiti poziciju SAD-a kao globalnog lidera u tehnologiji. Kritičari, međutim, ističu potencijalne sukobe interesa i preveliku koncentraciju moći u rukama pojedinaca poput Muska.
Kako Evropa može sustići SAD?
Evropa mora preusmjeriti resurse u visokotehnološke sektore. Povećanje ulaganja u umjetnu inteligenciju, softverska rješenja i startupe ključno je za povećanje produktivnosti.
Evropska unija mora uspostaviti zajedničke fiskalne politike koje će omogućiti brži odgovor na krize i povećati ulaganja u strateške sektore. Ulaganja u obnovljive izvore energije i povećanje energetske efikasnosti mogu smanjiti ovisnost o uvozu energenata i stabilizirati troškove proizvodnje.
Evropa mora reformirati tržište rada, smanjiti birokraciju i povećati fleksibilnost kompanija kako bi omogućila brže prilagođavanje promjenama na globalnom tržištu.
Američka ekonomska dominacija nad Evropom jasnija je nego ikada prije. S obzirom na trenutne trendove, Evropa rizikuje da postane periferija globalne ekonomije. Kako bi se suprotstavila ovom trendu, EU mora brzo i odlučno djelovati, ulažući u tehnologiju, inovacije i energetske reforme. Bez značajnih promjena, jaz između SAD-a i EU nastavit će se produbljivati, ostavljajući Evropu u sve nepovoljnijem položaju na globalnoj sceni.
Čavalić: Vlada FBiH želi isključiti parlament iz odlučivanja o privremenom finansiranju
Hrvati posvetili poseban transparent Islanđanima: Ovo vam nikada nećemo zaboraviti
