Glavni ekonomista Hrvatske narodne banke za inflaciju okrivio rast plata
"Vidimo vrlo jasne dezinflacijske procese, spuštanje stopa inflacije, međutim inflacija je još uvijek postojana u segmentu usluga. Ona se praktički ne smanjuje i to je vezano uz još uvijek vrlo snažan rast plata. Vidimo da plate snažno rastu kod nas, ali nismo mi nekakva iznimka. I u drugim članicama europodručja plate snažno rastu i to gura na više, odnosno drži na jednoj stabilnoj povišenoj razini inflaciju usluga", istaknuo je.
Naznačio je da je turistička sezona faktor rizika za inflaciju.
"Rekao bih da članovi Upravnog vijeća žele vidjeti da se rast plata postupno usporava, da profiti poduzeća koji su u 2022. godini značajno pridonijeli rastu inflacije također apsorbiraju dio toga rasta troškova rada i da se onda ukupna inflacija približava ciljanoj razini", tvrdi on.
Na pitanje je li turistička sezona faktor rizika za inflaciju rekao je da jeste.
"Tekuća inflacija, ako gledamo promjenu cijene u zadnjih šest mjeseci, u zadnja tri mjeseca u odnosu na prethodna tri, pa to onda podignemo na godišnju razinu, ona je ispod jedan posto. Znači, rast cijena je vrlo prigušen trenutno. Mi vidimo da su cijene narasle u odnosu na one prije dvije-tri godine, ali one trenutno ne rastu snažno", naveo je Šošić.
Zaključuje stoga da jako dobra turistička sezona sigurno nosi nekakav rizik za inflaciju.
Također, kaže da će kamate na kredite lagano porasti.
"U Hrvatskoj kamatne stope nisu znatno porasle na postojeće kredite ni kada su se ključne kamatne stope podizale. Kod NRS-a (nacionalna referentna stopa, op. a.) je to jasno, NRS se nije dizao praktički do nedavno. A kod Euribora su te kamatne stope bile na razini zakonskog ograničenja. Tako da, kad se počnu ključne kamatne stope spuštati, Euribor je već počeo reagirati, 600-mjesečni Euribor je danas niži nego što je bio prije 2-3 mjeseca. Međutim, neće doći do smanjenja kamatnih stopa na postojeće kredite, one će lagano porasti i za one kredite vezane za NRS i za one vezane uz Euribor, zato što bi one bile puno veće da nema tog zakonskog ograničenja", objasnio je.
Na pitanje hoće li Hrvatska ikada doći u situaciju da će kamate na stambene kredite biti oko 1,5 posto, Šošić je rekao kako je vrlo lako moguće da ni one zemlje u kojima su kamatne stope bile tako niske neće ponovo doći u takvu situaciju.
