Hoće li Trump upasti u zamku: Carine koje želi uvesti Kini će katastrofalno pogoditi američku armiju?
Trumpov plan da poveća carine na 60 posto prepolovio bi rast američkog BDP-a, dok bi kineski dobavljači pokušali izbjeći ove namete preusmjeravanjem proizvoda kroz druge zemlje, izjavio je za FT Ding Yifan, istraživač u think-tanku povezanom s kineskom vladom.
Ovo oštro upozorenje utjecajnog vladinog savjetnika jedno je od najočitijih signala kineske zabrinutosti zbog Trumpovih prijetnji carinama i potencijalne eskalacije trgovinskih tenzija između dvije zemlje.
"Ako te vojne kompanije ne budu imale opskrbu iz Kine, neće moći nastaviti svoju proizvodnju. Ako američki lideri zaista sprovedu politike trgovinskih sukoba ili konfrontacije, posljedice će biti ozbiljne" rekao je Ding, stručnjak iz Centra za razvojna istraživanja Državnog vijeća, na brifingu za međunarodne medije promoviranom od strane vlade.
Kineski lideri su do sada uglavnom bili suzdržani u komentarima o Trumpovoj pobjedi, iako je kineski predsjednik Xi Jinping na samitu APEC-a u Peruu proteklog vikenda upozorio američkog kolegu Joea Bidena da Washington ne bi trebao prelaziti kineske "crvene linije".
Ove linije uključuju pravo Kine na ekonomski razvoj – što se odnosi na američka ograničenja izvoza visokih tehnologija u Kinu. Ipak, Xi je izjavio da će raditi s Trumpom i, iako je odbacio trgovinska ograničenja, ton sastanka bio je konstruktivan.
Kineski zvaničnici su tokom Trumpovog prvog mandata oštro reagirali, što je postalo poznato kao "Wolf Warrior" diplomatija, ali analitičari vjeruju da ovaj put Peking zauzima pristup čekanja i promatranja dok nova administracija ne preuzme dužnost.
Kao dokaz američkog oslanjanja na kineske proizvođače, Ding je naveo izjave Grega Hayesa, izvršnog direktora RTX-a (ranije Raytheon), koji je u septembru na konferenciji rekao da američka grupa za aeronautiku i oružje ima 2.000 dobavljača u Kini.
Hayes je prošle godine za Financial Times izjavio da zapadne kompanije mogu "smanjiti rizik, ali ne i razdvojiti se" od Kine, te da će im trebati mnogo godina da pronađu alternativne dobavljače.
S obzirom na to da njena ekonomija trpi zbog dugotrajne krize u sektoru nekretnina, Kina treba izvozna tržišta kako bi apsorbirala proizvodnju iz svojih tvornica koje pate od slabe domaće potražnje.
Na brifingu u ponedjeljak Ding je bio u pratnji još dva stručnjaka povezana s vladom, uključujući Wu Sa, savjetnika iz think-tanka pod Nacionalnom komisijom za razvoj i reforme.
Ding je Trumpove napore da poveća carine opisao kao veći rizik za američku ekonomiju nego za kinesku. SAD ne uvozi samo gotove proizvode iz Kine, već i veliki dio međuproizvoda koje američke tvornice ugrađuju u svoje proizvode, rekao je.
"Američke kompanije neće moći brzo pronaći zamjenske proizvode ako kineske kompanije prestanu isporučivati te proizvod. Kao rezultat toga, doći će do veće konfuzije u američkoj ekonomiji", izjavio je Ding.
Također je naveo američke studije koje pokazuju da su potrošači u SAD-u snosili glavni teret troškova prethodnih carina. Peterson Institut za međunarodnu ekonomiju upozorio je da troškove ovakvih mjera obično snose potrošači.
Ako udvostruče carine, kineska preduzeća imaju svoje načine da to izbjegnu i prenesu trgovinu na druge zemlje. Ali krajnje tržište se ne bi promijenilo i ovo ne bi smanjilo trgovinski deficit SAD-a, što je samo iluzija Trumpove administracije.
Dok je Ding tvrdio da bi utjecaj na Kinu bio "marginalan", ekonomisti upozoravaju da bi kineski BDP također pretrpio značajan udarac od carina od 60 posto.
Yang Zhou, ekonomist sa Univerziteta Fudan u Šangaju, procijenio je u radu prošle godine da su rane godine trgovinskog rata, koji je započeo 2018., Kini uzrokovale gubitak od 0,29 posto BDP-a, dok je za SAD taj gubitak iznosio 0,08 posto.
