Hrvatska uvodi 13. penziju i mijenja penzioni sistem: Da li je nešto slično primjenjivo i u BiH ?

Ministar rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike Republike Hrvatske Marin Piletić predstavio je nacrt zakona, naglasivši da su ciljevi reforme povećanje penzija, smanjenje razlika među korisnicima, jačanje učešća penzionera na tržištu rada te poticanje dužeg radnog angažmana.

"Trendovi pokazuju da interes postoji, a i potrebe tržišta rada su takve da moramo poticati produženi ostanak u svijetu rada. Također, moramo se prilagoditi demografskim izazovima i ekonomskoj stvarnosti", rekao je Piletić, ukazavši na podatak da prosječan radni staž u Hrvatskoj iznosi tek 31 godinu.

Godišnji dodatak, poznat i kao 13. penzija, vezan za godine staža

Jedna od ključnih novina je uvođenje godišnjeg dodatka na penziju – tzv. "13. penzije", koja će biti vezana za broj godina radnog staža. Prva isplata očekuje se već krajem ove godine.

Također, penzije će se ubuduće usklađivati prema povoljnijem indeksu rasta – bilo da je riječ o platama ili cijenama – uz omjer 85:15, što znači da će se primanja korisnika uvećavati na osnovu povoljnijeg pokazatelja.

Planirano je i povećanje dodatnog staža za roditelje – za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se 12 mjeseci staža, što predstavlja i demografsku i rodno-osjetljivu mjeru, jer se nastoji smanjiti razlika u iznosu penzija između muškaraca i žena. Po jednom djetetu, penzija bi mogla biti veća i do tri posto.

Predloženo je i ukidanje uslova od minimalno 35 godina staža za bonifikaciju, kao i dosadašnjeg ograničenja na pet godina, što će penzionerima u prosjeku donijeti povećanje penzije od oko 40 eura. Također se ukida penalizacija za prijevremenu starosnu penziju ako osoba ima navršenih 70 godina života – to će donijeti prosječno povećanje od 57 eura za oko 127.000 korisnika.

Veće invalidske i najniže penzije

Planira se povećanje invalidskih penzija kroz korekciju faktora sa 0.8 na 0.9, što će, prema procjenama, obuhvatiti oko 218.000 korisnika i povećati njihove penzije za prosječno 74 eura.

Najniža penzija će porasti sa sadašnjih 103 na 106 posto aktuelne vrijednosti penzije (AVM), a izmjene se odnose i na obiteljske (porodične) penzije – briše se uslov da izvanbračna zajednica mora postojati najkasnije od 28. marta 2008. godine kako bi partneri ostvarili pravo na nasljednu penziju.

Rad uz penziju i dalje će biti moguć, ali se predlaže proširenje mogućnosti rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola penzije nakon 65. godine života, s obzirom na potrebe tržišta rada.

Šta je sa BiH

​S obzirom na reforme penzionog sistema koje se provode u Hrvatskoj, postavlja se pitanje da li bi slične mjere bile primjenjive u Bosni i Hercegovini (BiH) i kakve bi efekte imale na penzioni sistem u našoj zemlji.​

Penzioni sistem u Federaciji BiH suočava se s ozbiljnim izazovima. Broj penzionera rapidno raste, dok rast broja zaposlenih ne prati taj trend. To dovodi do povećanja finansijskog jaza između prikupljenih doprinosa i rashoda za penzije. Projekcije pokazuju da će ovaj deficit porasti s 528 miliona KM u 2024. godini na više od milijardu KM do 2032. godine, što ukazuje na dugoročnu neodrživost trenutnog modela. ​

Mjere poput uvođenja "13. penzije" i bonifikacija za duži ostanak u radnom odnosu mogle bi potencijalno poboljšati položaj penzionera u BiH. Međutim, s obzirom na već postojeći finansijski deficit i izazove u penzionom sistemu, implementacija ovakvih mjera zahtijevala bi detaljnu analizu izvodljivosti i održivosti.​

S obzirom na demografske trendove, odlazak mladih radnika u inostranstvo i ekonomske izazove, BiH bi trebala razmotriti sveobuhvatne reforme penzionog sistema. To uključuje povećanje zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada, poticanje privatnih penzionih fondova, prilagođavanje stope doprinosa i kreiranje održivog modela finansiranja. Bez ovih mjera, penzioni sistem bi mogao ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih penzionera.