Italija će oporezivati dodatnu dobit banaka: Kako je ovo pitanje riješeno u drugim zemljama EU
"Čak i tamo gdje dodatni porez nije uveden, javna rasprava je trajala duži period na tom pitanju kao npr. u Velikoj Britaniji ili Francuskoj gdje postoje druge mjere zaštite vlasnika hipoteka i tekućih računa", piše La Stampa.
Kada se govori o Španiji, ova država ima za cilj da tokom 2024. godine prikupi tri milijarde eura od ekstraprofita banaka. Odluka je odobrena prošle godine, a porez nameće naknadu od 4,8 posto na neto prihod.
"Prva rata uplaćena je u februaru, a na udaru su bili prije svega kreditori koji su koncentrirani na domaće tržište. Najveći kredito u Španiji, CaixaBank, saopćila je da ju je porez koštao 373 miliona eura odnosno 44 posto od neto dobiti ostvarene u prvom kvartalu", piše italijanski list.
Analizirajući stanje u Francuskoj, La Stampa ističe kako je Emmanuel Macron rekao da kompanije sa više od 5.000 zaposlenih trebaju da dijele svoje izuzetno visoke zarade sa zaposlenima, umjesto da ih zadržavaju.
"Ipak, Macron je odbacio mogućnost uvođenja poreza na ekstraprofit. Međutim, treba napomenuti da francuske banke podliježu zakonu protiv lihvarstva koji ograničava stopu kvartalnog rasta troškova kredita. Francuska također ima reguliran program štednje koji čini nešto manje od 20 posto bankarskih depozita", pojašnjava se.
U slučaju Njemačke, neto prihod od kamata kod njemačkih banaka porastao je između 50 do 70 posto od pandemije koronavirusa. Ovaj skok izazvao je široku javnu debatu o mogućnosti oporezivanja ekstraprofita, ali je ministar finansija Christian Lindner poručio kako vlada odbacuje moguće uvođenje ove mjere.
Analizirajući stanje u Češkoj Republici ističe se kako je Donji dom Češkog parlamenta u novembru prošle godine odobrio porez od 60 posto na profit banaka koji premašuje 120 posto prosječnog godišnjeg prometa između 2018. i 2021. godine.
"Cilj je prikupiti 3,5 milijardi eura za finansiranje pomoći domaćinstvima i preduzećima pogođenim rastućim cijenama struje i plina", ističe se u analizi.
Odluku o porezu na ekstraprofit razmatrala je i Švedska te je naglašeno kako je vlada ove zemlje u januaru uvela tzv. porez na rizik za institucije sa domaćim operativnim obavezama koje prelaze 14,1 milijardu dolara.
"Prikupljeni novac će se koristiti za jačanje javnih ifnansija i stvaranje prostora za pokrivanje troškova moguće finansijske krize. Porez je iznosio 0,05 posto u 2022. godine te je porastao na 0,06 posto u 2023. godini. Stockholm očekuje kako će na godišnjem nivou na ovaj način prikupiti šest milijardi kruna", zaključuje se u analizi.
