Izetbegovićev i Dodikov prijedlog o uzimanju novca iz Centralne banke doveo bi do galopirajuće inflacije

Sredstva CBBiH nisu namijenjena za finansiranje privrede

Ekonomski analitičari nisu bili posebno zabrinuti zbog težnji predsjednika RS-a Milorada Dodika s obzirom na to da je Centralna banka BiH u nadležnosti Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, izjave člana Predsjedništva BiH, čija stranka čini parlamentarnu većinu na državnom nivou, smatraju zabrinjavajućim.

Profesor monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženan Đonlagić kazao je za Klix.ba da je novac o kojem Izetbegović govori novac iz neto strane aktive BiH koja predstavlja višak sredstava između deviznih rezervi i monetarne pasive, odnosno obaveza Centralne banke BiH.

"Radi se o akumuliranim sredstvima praktično od osnivanja Centralne banke BiH. Ta sredstva se ne mogu koristiti za finansiranje fizičkih ili pravnih osoba. Ljudi koji izjavljuju takve stvari ne razumiju da Centralna banka BiH nije finansijska institucija koja posluje s fizičkim i pravnim osobama. To rade komercijalne ili razvojne banke", rekao je Đonlagić.

Ističe da ta sredstva daju garanciju i sigurnost za održavanje stabilnosti konvertibilne marke (KM) te da je zbog toga neprihvatljivo da se ta sredstva koriste za finansiranje privrede. Objasnio je da to nije ni namjena, a ni funkcija Centralne banke BiH.

"Ta sredstva su garancija stabilnosti onoga što je model monetarne politike u BiH, a to je currency board aranžman. Ako bi se ta sredstva uzimala iz Centralne banke BiH, da to čak i teoretski može, nemam nikakve dileme da bismo u nekom srednjoročnom periodu ugrozili monetarnu stabilnost i stabilnost domaćeg novca", kazao je Đonlagić.

Kako kaže, monetarna stabilnost u našoj zemlji je jedna od rijetkih pozitivnih priča u BiH koja održava bilo kakvu ekonomsku i finansijsku stabilnost u zemlji. Političarima iz vlasti je poručio da osnuju državnu razvojnu banku preko koje će moći finansirati privredu u BiH.

"Ovdje se stalno stavlja na dnevni red da bi to trebala biti sredstva Centralne banke BiH. Za mene koji sam univerzitetski profesor na monetarnoj politici i centralnom bankarstvu i koji se 20 godina bavim ovim poslom jednostavno nije prihvatljivo. Tu priču treba odmah prekinuti", rekao je Đonlagić.

On dodaje da se time potencijalno šalje i loša poruka budućim investitorima koji ne bi dobro reagovali kada bi čuli da je možda ugrožena monetarna stabilnost u BiH.

"Mi ionako imamo najniži nivo investicija u Evropi, tako da bi se svi potencijalni investitori razbježali. Centralna banka je odigrala svoju ulogu u smislu da ona godinama isplaćuje dio dobiti u državni budžet. Zašto uplate iz dobiti Centralne banke u državni budžet ne bismo iskoristili kao osnivački kapital državne razvojne banke", kazao je Đonlagić.

Đonlagić smatra da je ovdje riječ o istom prijedlogu koji već mjesecima forsira Milorad Dodik, ističući pri tome da mu je nejasno kako su se uopće složili u vezi s ovim prijedlogom.

U roku od tri do pet godina u BiH bi došlo do galopirajuće inflacije

Na pitanje kako bi se ovakva ideja, ukoliko bude realizovana, mogla odraziti na stepen inflacije BiH, Đonlagić je odgovorio da je siguran kako bi u srednjem roku BiH imala velikih problema s inflacijom.

"U roku od tri do pet godina naša zemlja bi imala dodatni ekonomski problem, a to je problem galopirajuće inflacije. Dakle, inflacije koja bi rasla iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu", zaključio je Đonlagić.

Ovim povodom razgovarali smo i s profesorom javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudinom Kešetovićem. On smatra da je ovakav prijedlog Bakira Izetbegovića rezultat čistog neznanja i nepoznavanja monetarne politike.

"Ne znam odakle mu uopće ta ideja. Jasno mi je zašto to radi Milorad Dodik, ali ne znam ko Izetbegovića savjetuje za takvo nešto. Rješenje je u pokretanju realnog sektora, a ne u uzimanju novca iz Centralne banke BiH", rekao je Kešetović.

Podsjetio je da se slično radilo i za vrijeme Jugoslavije te da su rezultati bili katastrofalni po ekonomiju. Kako kaže, domaćim političarima treba biti jasno da to nije njihov novac, već čisto pokriće.

"Država je u bankrotstvu i njemu je bolje da vodi sektorske politike. Ako nam trebaju tri milijarde za poljoprivredu, hajde da prodamo telecom operatere i Elektroprivredu BiH pa da dignemo poljoprivrednu proizvodnju. To je realno", kazao je Kešetović.

Zaključio je da je riječ o ideji koja predstavlja krajnje rušenje države BiH i koja nema nikakvog ni finansijskog, a ni ekonomskog utemeljenja s obzirom na to da predstavlja, kako kaže, pljačkanje države BiH.

Podsjećamo, u nedavnom intervjuu za Klix.ba guverner Centralne banke BiH Senad Softić objasnio je da je neto strana aktiva uglavnom zadržana zarada, a obavezna rezerva su sredstva koja banke drže kod CBBiH na osnovu propisa o obaveznoj rezervi.

"Sve dok je na snazi aranžman valutnog odbora, a i kroz Pismo namjera smo se obavezali na očuvanje aranžmana valutnog odbora u onom obliku u kojem je ustanovljen zakonom (kontinuirana strukturalna odrednica) i zaštitu nezavisnosti CBBiH, štampanje novca nije opcija i svaka polemika o tome je suvišna i bez ikakvog razloga unosi konfuziju među građane", kazao je Softić.