Jasmin Mahmuzić: Strane kredite moramo koristiti za investicije, bankarski sektor u FBiH stabilan
S direktorom Agencije za bankarstvo FBiH razgovorali smo o njegovom dosadašnjem angažmanu, bankarskom sektoru u FBiH, kamatnim stopama, ali i o primanjima uposlenih u agenciji te zapošljavanju bez konkursa.
Kada je riječ o prvih nekoliko mjeseci njegovog mandata, kaže da je agencija, iako nije bilo većih problema u radu banaka, imala pune ruke posla.
"Imali smo promjenu cijelog zakonskog okvira, promijenjen je Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Zakon o bankama i čekamo promjenu Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH. Ta promjena zakonskog okvira nije samo kozmetička, radi se o suštinskoj promjeni koja je i ranije trebala biti izvršena. Zakon je donio novi stub restrukture koji mora biti odvojen od supervizije. Do sada smo unutar agencije imali sektor za loše banke koji je bio svojevrsni hospis, došlo je do likvidacije i zatvaranja svake banke koja je došla u taj sektor. Restruktura je proizvod krize koja se desila 2007., 2008. i 2009. godine. Tražilo se rješenje za banke koje imaju probleme u poslovanju. To je u skladu s osnovnim zadatkom agencije, a to je očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i očuvanje deponenata, odnosno ljudi koji čuvaju sredstva u bankama", kaže Mahmuzić.
Bankarski sektor u FBiH stabilan, kamatne stope niže nego u regiji
U FBiH trenuto posluje 16 banaka, od tog broja 15 ih je komercijalnih i jedna razvojna koja nije u potpunosti pod nadzorom Agencije za bankarstvo FBiH. Naš sagovornik ističe da je bankarski sektor u FBiH stabilan.
"Trenutno nemamo velikih problema što se tiče poslovanja banaka na teritoriji FBiH. Svjedočili smo propadanju dviju banaka u Republici Srpskoj (Bobar banka i Banka Srpske op.a.) koje, ako gledamo po aktivi i učešću na tržištu, nemaju prevelik značaj. To je dio prirodnog ciklusa, banke će propadati, propadaju svugdje u svijetu, to je posao kao i svaki drugi. Ono za šta se mi kao agencija moramo pobrinuti jeste da deponenti, odnosno klijenti tih banaka ne dožive nikakav gubitak ni neugodnost", navodi direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Kada je riječ o kamatnim stopama, navodi da one s aspekta potrošača jesu visoke, ali kada govorimo o njihovoj visini, treba uzeti nekoliko faktora u razmatranje.
"Kamatne stope su manifestacija više faktora, sigurnosti pravnog sistema, sigurnosti političkog sistema, generalnog stanja u državi, konkurencije i potražnje. Kod nas su kamatne stope rezultat slobodnog formiranja banaka, ne postoji mehanizam koji može utjecati na to, banke ih formiraju na osnovu ponude i potražnje. Banke kroz kamate naplaćuju svoje troškove, sredstva koja su dale i potencijalne rizike", kaže Mahmuzić.
Tvrdi da struktura kredita koje Bosna i Hercegovina dobija od međunarodne zajednice nije dobra, što je uz rudimentaran finansijski sistem i nepostojanje finansijkih tržišta jedan od razloga loše ekonomske situacije.
"Pola kredita koje smo dobili dati su fizičkim osobama, polovina je data firmama. Ta struktura nije dobra. Trebalo bi da značajniji dio kredita ide firmama. Dobar dio kredita je dat kao nenamjenski, a oni su dosta rizični jer su to krediti za potrošnju, činjenica je da raste GDP, ali krediti koji idu za investicije su uvijek bolji jer za sobom ostavljaju neku vrijednost i krediti su koji teže upadaju u probleme. BiH nema razvijene druge bankarske instrumente i poslove koje banke u svijetu rade. O tome bi trebali razmišljati u budućnosti da bi stvorili potencijal za stvaranje novih vrijednosti", smatra direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Višak prihoda Agencije za bankarstvo FBiH se mora ostaviti kao rezerva
Agencija za bankarstvo FBiH često je predmet polemike političara u redovima Parlamenta FBiH, gdje se raspravlja o tome koliko ona zapravo može biti neovisna s obzirom na to da je finansiraju banke za čiju je superviziju nadležna. S druge strane, Mahmuzić tvrdi da je princip po kojem se Agencija finansira međunarodni i da agencija nije i ne može biti predmet utjecaja.
"Isti je princip u svim sistemima koji imaju nezavisnog regulatora. Šta je alternativa, alternativa nam je da se finansiramo iz budžeta. Princip finansiranja iz budžeta nije prihvatljiv. Agencija ne može biti predmet utjecaja po pitanju finansiranja, jer je to zakonska odrednica, banke finansiraju agenciju procentualno u odnosu na aktivu koju imaju na tržištu, to je matematička formula na koju banke nemaju utjecaja. Osim toga, od MMF-a smo dobili pozitivnu ocjenu za nezavisnost, a jedan od ključnih aspekata nezavisnosti je finansiranje", ističe naš sagovornik.
Da Agencija na čijem je čelu nema problem s finansiranjem pokazao je i posljednji izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH, o kojem je Klix.ba ranije pisao, a u kojem se navodi da je prosječna plata u ovoj instituciji 3.170 KM, a najviša nevjerovatnih 8.764 KM. Međutim, Mahumzić ističe da je riječ o visokoobrazovanim osobama koje obavljaju važne poslove te da bi, u slučaju nižih primanja, mogli doći u iskušenje ili da posao ne obavljaju adekvatno ili da daju otkaz.
"Imamo 110 uposlenih, od kojih je 97 posto visokoobrazovanih. Ako gledamo prosjek supervizora u svim zemljama regiona, mi smo tu negdje. Ako gledamo moju platu u odnosu na kolege u regionu, moja može biti samo niža ili približna njihovoj. Moramo biti svjesni da plate u finansijskom i bankarskom sektoru znatno premašuju bh. prosjek te je teško izvlačiti zaključke kroz poređenja tih primanja sa standardnim primanjima u drugim sektorima u našoj zemlji. Agencija za bankarstvo predstavlja vrh piramide, tijelo koje garantuje sigurnost deponentima i osigurava pravilan način i plasman sredstava banaka. S tim u vezi, plate su odgovarajuće sektoru, čak i znatno niže u odnosu na slične pozicije u komercijalnim bankama u našoj zemlji. Prosjek primanja u agenciji otprilike je na nivou internog revizora u banci. Radi se o djelatnosti koja je vrlo značajna i moram dovesti ljude iz banke, a primanja u finansijskom sektoru su najviša. Moja plata je niža od plate u upravi banke. Ako im smanjimo platu ljudi će otići i pitanje je da li ćemo imati dobar nadzor banaka. Odgovorno tvrdim da se do sada nije desilo da se nekom supervizoru da novac da promijeni svoj izvještaj", kaže Mahmuzić.
Agencija za bankarstvo FBiH pretprošle godine je imala više od milion KM viška primanja, a taj novac uglavnom ide na plate uposlenika. Iako, tvrdi naš sagovornik, nešto daju i u humanitarne svrhe, većinu novca ostavljaju za rezervu.
"Višak prihoda se ne može uplatiti u budžet, može se samo vratiti bankama. Moramo novac ostaviti za rezervu ako finansijski sistem dođe u krizu, ako se smanji aktiva, ta sredstva se koriste da bi se zadržala nezavisnost agencije. Dajemo i u humanitarne svrhe, davali smo za nekoliko udruženja i akcija. To je iznos do 150.000 KM godišnje. Da mislim da se svi problemi u raznim segmentima naše zemlje mogu riješiti jednim milionom rado bih pristao, ali problem nije pitanje miliona, nego politika upravljanja", smatra naš sagovornik.
Osim primanja, Ured za reviziju institucija FBiH bavio se i zapošljavanjem u agenciji bez konkursa. Naime, internim aktima Agencije koje je donio direktor (Pravilnik o sistematizaciji poslova i Pravilnik o radu) propisano je da direktor utvrđuje broj zaposlenika za obavljanje poslova unutar Agencije i da odlučuje da li se raspisuje javni oglas ili se prijem novih zaposlenika vrši bez raspisivanja javnog oglasa.
"Prema statutu Agencije, radni odnos se može zasnovati bez konkursa. Naravno, tip procedure ovisi o samoj poziciji te njenim specifičnostima. Otkako sam došao na funkciju direktora, bez konkursa je zaposleno četvero ljudi, dva vozača, PR i šefica ljudskih resursa. Svi ostali su zaposleni preko konkursa", navodi Mahmuzić.
Jasmin Mahmuzić će na čelu Agencije za bankarstvo FBiH biti pet godina.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
