Kada ne da MMF, mogu i domaće banke: Vlada FBiH zadužuje građane za 160 miliona KM
Federalna vlada donijela je dvije odluke o odobravanju zaduženja Federacije BiH putem emisija trezorskih zapisa FBiH na sjednici održanoj 23. marta ove godine, a u oba slučaja riječ je o nominalnom iznosu do 80.000.000 KM. Prema jednoj odluci, rok dospijeća trezorskih zapisa je 91 dan, a u drugom slučaju 181 dan.
Kako je navedeno u odlukama objavljenim u Službenom listu Federacije BiH, radi se o nominalnim vrijednostima trezorskog zapisa od 10.000,00 KM, odnosno 20.000,00 KM ako se računaju obje odluke.
Prodaja trezorskih zapisa vrši se putem aukcije na SASE po metodi višestrukih cijena, a vlasništvo nad trezorskim zapisima stiče se na dan poravnanja upisom trezorskih zapisa na odgovarajuće račune vrijednosnih papira koji se vode kod Registra vrijednosnih papira u FBiH i vlasniku daje pravo naplate nominalne vrijednosti na dan dospijeća trezorskog zapisa.
Trezorski zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri koje Vlada FBiH prodaje s rokovima dospijeća, odnosno vraćanja novca bankama koje ih kupe od tri mjeseca, šest mjeseci i godinu dana.
Ekonomski analitičari odavno upozoravaju federalne funkcionere da racionalnije pristupaju prodaji trezorskih zapisa i to posebno nakon aukcije iz decembra 2016. godine kada je Vlada FBiH od planiranog iznosa emisije trezorskih zapisa koji je iznosio 30.000.000 KM uspjela prikupiti tek 4.971.492,50 KM. Političari su tada upozoravali da su komercijalne banke na taj način poslale jasnu poruku Vladi FBiH da više ne uživa njihovo povjerenje.
Svjetski mediji još od prošle godine pišu kako se prodajom trezorskih zapisa pokušavaju zakrpiti rupe koje su nastale nakon što su MMF i Svjetska banka uskratili sredstva vlastima zbog nesprovođenja ekonomskih reformi.
U zdravoj ekonomiji budžeti se pune redovnim poreskim primanjima, odnosno direktnim i indirektnim porezima, a potrošnja se tome prilagođava. S obzirom na neusklađenost javne potrošnje i poreza, nedostajuća sredstva su i ove i prošle godine kako u FBiH tako i u RS-u osiguravana iz izvora domaćeg finansiranja, a to su obveznice i trezorski zapisi.
Konstantnim nadoknađivanje sredstva prodajom trezorskih zapisa, odnosno "letećim dugovima" sa stanovišta budžeta i deficita povećava se unutrašnji dug po obavezama koje su kratkoročne. Te obaveze stalno dospijevaju jer se ne mogu uskladiti prilivi i odlivi što u prijevodu znači da je riječ o problemu likvidnosti.
Podsjećamo, na isti dan kada je Vlada FBiH donijela odluku o zaduženju potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović najavio je kreditno zaduženje Vlade RS-a od 50 miliona KM kod komercijalnih banaka koje bi trebalo pomoći likvidnosti budžeta manjeg bh. entiteta.
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
