Finansijska ucjena
21

Kako će država naplatiti novac od RS-a nakon što je primorana da vrati njihov dug i spasi BHANSA-u

Piše: S. H.
Foto: Pixsell (Foto: T. S./Klix.ba)
Foto: Pixsell (Foto: T. S./Klix.ba)
Država je dovedena u pat poziciju. Mora reagovati i finansijski pomoći Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), kojoj je Eurocontrol (Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe) "sjela" na račun zbog duga koji je napravio entitet Republika Srpska gubitkom arbitražnog postupka.
Eurocontrol je obaviješten da im je izvršnim nalogom o zaplijeni od strane sudskih izvršitelja iz Brisela 21. marta 2025. godine naloženo da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema Bosni i Hercegovini i BHANSA-i. To se desilo jer je Slovenačka firma "Viadukt i drugi" pokrenula arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

I nakon gubitka spora dug se automatski naplaćuje od države, odnosno od bilo koje državne institucije (110 miliona KM). Tako je najdeblji kraj izvukla BHANS-a, iako uopšte nema nikakve veze s predmetnim slučajem.

Dakle, zbog odluka vlasti iz RS-a sada država mora vraćati dugove kako bi omogućila BHANS-i da radi i ne ugrozi zračni promet u našoj državi.

Tako je resorni ministar finansija Srđan Amidžić (SNSD) predložio da država uplaćuje novac BHANS-i, koji EUROCONTROL skida s računa ove bh. agencije. Dakle, prema prijedlogu Amidžića Republika Srpska neće plaćati ništa, iako je prouzrokovala dug.

Ovim je država dovedena u pat poziciju jer ne smije dozvoliti da zračni prostor iznad BiH bude ugrožen, kao i rad BHANS-e, iako nema ideju kako će naplatiti novac od entiteta. Dakle, ključno pitanje koje se sada nameće jeste kako će BiH vratiti novac nakon što otplati dug RS-a.

A zašto Republika Srpska ne plati svoj dug je pravo pitanje, no odgovor je jednostavan - tvrde da novca nemaju, iako se hvale povećanjem plata. RS je odbio platiti dug i nisu odgovorili na više upita Pravobranilaštva BiH.

Međutim, ovakva praksa može biti jako opasna, jer je na međunarodnim arbitražnim sudovima još veoma mnogo procesa, odnosno slučajeva gdje bi BiH mogla plaćati greške nižih nivoa vlasti. Poznato je da postoji spor u vezi TE Ugljevik, zatim Arcelor Mittal. U konačnici, svako zaduženje nekog kantona ili entiteta država odobrava i time preuzima odgovornost u slučaju sličnih situacija. No, postavlja se pitanje ima li država mehanizam da nekada vrati svoj novac zbog otplate dugova nižih nivoa vlasti.

Ako Republika Srpska bankrotira međunarodne obaveze će platiti BiH, a kako će onda država naplatiti to od RS-a, to je pitanje na koje nadležni iz vlasti trebaju dati odgovor.