Kako riješiti problem kamatnih stopa: Vlast treba ohrabriti banke da više kreditiraju
Ukupne prosječne efektivne kamatne stope (EKS) na kredite u bankarskom sektoru Federacije BiH, prema podacima zaključno s krajem septembra 2019. godine iznosile su 3,93 posto, što je historijski minimum. Ipak, zbog manjka privredne aktivnosti, ogromna sredstva naših banaka "leže" na računu Centralne banke.
Željko Šain, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže nam da je već više godina referentna kamatna stopa Evropske centralne banke 0,00 posto i još ne postoje nagovještaji da bi se ona mogla povećati.
"Prema njoj se odnose sve druge kamatne stope i na nju utječu, isto kao što ona utječe na druge kamatne stope jer je to odraz sveukupne političke, ekonomske i poslovne situacije", pojašnjava profesor Šain.
Navodi i kako je Bosna i Hercegovina nisko rangirana po kreditnom rejtingu, što isto tako direktno utječe na kamatne stope.
"Situacija koja je bila do prije nekoliko dana, da nismo imali uspostavljeno Vijeće ministara, da nemamo uspostavljenu Vladu FBiH, sve to negativno utječe i međunarodni faktori to vide kroz sistemski rizik i tretiraju nas kao rizičnu zemlju po pitanju plasmana kapitala", kaže on.
Domaće banke, nastavlja on, na računu Centralne banke drže više od dvije i po milijarde maraka iznad propisane obavezne rezerve, nemaju pravu motivaciju da plasiraju taj novac.
"Visina kamatne stope koju plaćaju stanovnici i pravne osobe je direktna posljedica nesređene političke situacije i pravne nesigurnosti", navodi Šain te aludira na to da bi kamatne stope prema stanovništvu mogle biti još niže i da bi vlast kroz institucionalni dijalog s bankama trebalo da ih uvjeri da je smanjen rizik kompletnog poslovanja, jer one još uvijek ne vjeruju u to.
Na problematične parametre pozitivno bi trebalo utjecati i najavljeno "zatopljenje" političkih odnosa u regiji.
Vlada donijela odluku: Budžetski korisnici u HNK dobit će 1.000 KM jednokratne pomoći
