Kanton Sarajevo duguje 217 miliona KM, najviše Evropskoj banci za obnovu i razvoj

Postoje dva roka za isplatu kredita Razvojnoj banci FBiH. Jedan je do 2031., a drugi je 2032. Rok za isplatu ostalim spomenutim bankama je 2021.

Vanjski dug je znatno viši i iznosi 162.088.971 KM, a njegova struktura izgleda ovako:

• Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 66.884.689 KM;

• Međunarodna banka za obnovu i razvoj (WB IBRD) 39.445.581 KM;

• Svjetska banka (WB IDA) 31.658.036 KM;

• Saudijski razvojni fond 16.027.623 KM;

• Vlada Austrije 6.770.696 KM;

• Kuvajtski fond 924.078 KM;

• Vlada Malezije 378.265 KM.

Većina vanjskog duga, tj. 60,74 posto je u eurima, 31,01 posto u dolarima, a 8,11 posto u specijalnom pravu vučenja (SDR), što je vještački novac Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao sredstva plaćanja u međunarodnim finansijskim transakcijama. Vrijednost SDR-a se određuje na osnovu prosječne vrijednosti četiri valute - eura, dolara, funte i jena.

Po promjenjivoj kamatnoj stopi je 64,24 posto vanjskog duga, dok je po fiksnoj kamatnoj stopi 35,75 posto vanjskog duga.

U Ministarstvu finansija su dug ocijenili relativno rizičnim.

"Dakle, nešto ispod jedne trećine portfolija vanjskog duga izloženo je promjenama deviznih kurseva, što portfolio duga Kantona Sarajevo čini relativno rizičnim", ukazali su.

Rizici po dug i kako upravljati njim

Kao rizike po dug istakli su:

• Slabu vanjsku potražnju ili veću finansijsku nestabilnost bi mogli smanjiti potencijal za rast, što bi dovelo do poteškoća u fiskalnoj politici i rezultiralo većim zaduživanjem;

• Pritisak na rastuće rashode i kapitalne investicije bi povećao finansijske poteškoće. Potencijalne obaveze, bilo iz bankarskog sektora ili državnih preduzeća, mogle bi dovesti do povećanja bruto finansijskih potreba i troškova finansiranja i pogoršanja fiskalnog bilansa, što bi moglo rezultirati većim domaćim i vanjskim zaduženjem;

• Spor globalni rast, posebno u Evropskoj uniji, može smanjiti izvoz i strane direktne investicije, dovodeći do pritiska na devizne rezerve, što bi s obzirom na aranžman valutnog odbora, moglo utjecati i na veće vanjsko zaduživanje;

• Na rast cijena najveći utjecaj će imati mogući rast cijena energenata na svjetskom tržištu, te rast cijena hrane, pića i komunalija na domaćem tržištu. Veća inflacija bi mogla povećati troškove servisiranja dugova;

• Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sistema je znatno viša od zakonskog minimuma i predstavlja zadovoljavajuću kapitaliziranost ukupnog sistema za postojeći nivo izloženosti rizicima i jaku osnovu za očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti.

Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo je kao smjernice za upravljanje dugom predložilo:

• Prilikom planiranja zaduživanja voditi računa da se održi ravnomjerna struktura otplate po godinama u cilju smanjenja ukupnih troškova zaduživanja i poštivanja zakonskih ograničenja;

• Zbog smanjenja valutnog rizika maksimalno koristiti zaduživanje u KM, a kada to nije moguće, preferirati zaduživanje u eurima;

• Zbog smanjenja kamatnog rizika preferirati zaduživanje po fiksnoj kamatnoj stopi i najnižim troškovima zaduživanja;

• Prosječno dospjeće portfolija ukupnog duga održavati više od 5,8 godina;

• Razmotriti mogućnost prijevremene otplate kredita u ostalim valutama;

• Upravljanje dugom u Kantonu Sarajevo kao kontinuiran i sistematski atkivno vođen proces podrazumijeva optimalno upravljanje ljudskim resursima i uspostavljanje evidencije duga uvođenjem softverskog rješenja.