Kanton Sarajevo uplati milijardu KM više indirektnih poreza nego cijela Republika Srpska
Prihodi od indirektnih poreza BiH u 2016. godini iznosili su 6 milijardi i 638 miliona KM i veći su za 284 miliona KM ili 4,48 posto u odnosu na isti period 2015. godine. Za finansiranje državnih institucija u 2016. godini raspoređen je iznos od 750 miliona KM. Ostatak sredstava završio je u entitetskim kasama i to: Federaciji BiH ukupno 3 milijarde i 31 milion KM, Republici Srpskoj milijarda i 560 miliona KM i Distriktu Brčko 168 miliona KM.
To su okvirne cifre o uplati indirektnih poreza u Upravi za indirektno oporezivanje. Ipak, željeli smo provjeriti koliko svaki kanton pojedinačno, a koliko entiteti uplaćuju indirektnih poreza te na osnovu čega se vrši povrat PDV-a i raspodjela prihoda.
Iz UIOBiH za Klix.ba su kazali da ne raspolažu podacima o tome koliko koji kanton uplaćuje indirektnih poreza te da sistem indirektnih poreza ne može dati realne podatke.
"Nemamo takve podatke. Sistem indirektnih poreza je takav da ne može dati realne podatke u smislu koji Vi tražite. Uzmimo za primjer BH Telekom koji ima sjedište u Sarajevu i u Sarajevu podnosi PDV prijavu u cijelosti, a PDV su platili krajnji korisnici u svim kantonima gdje žive i rade.
Sjedište kompanija i prijava poreza
"Kada bismo izvukli takve podatke, ispalo bi da je sav taj PDV prikupljen i uplaćen u Sarajevu, što nije tačno. Isto je i s mnogim drugim kompanijama koje imaju prodaju u mnogim kantonima ili u oba entiteta. Osim toga, uvozne dažbine za uvoznike prilikom uvoza plaćaju se tamo gdje se vrši carinjenje. Tako primjerice firma iz Sarajeva carinjenje može obaviti u Gradiški i tu platiti sve uvozne dažbine", kazali su za Klix.ba iz UIO.
Ipak, da postoji ogromna razlika u uplatama indirektnih poreza po kantonima, čak i kada je riječ o entitetima, govori premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, koji naglašava da ni mjesto sjedišta velikih kompanija, poput BH Telecoma ili Elektroprivrede, svojim uplaćenim porezima ne mogu napraviti veliku razliku u odnosu na stvarnu sliku.
"UIO ima apsolutnu kontrolu uplata indirektnih poreza, ne samo po kantonima, već i po općinama. Na račun Sarajeva se izvrću teze i Sarajevo se optužuje da je u nekom povlaštenom položaju kada je u pitanju uplata i povrat od indirektnih poreza. Da je svima stalo do građana ova tema bi bila u prvom planu, da se jasno i javno pokaže šta koja vlada i šta koji nivo vlasti radi i koliko doprinosi. Ovo je ozbiljna tema koja se krije. Ni ja kao premijer KS nisam mogao doći do tih informacija već sam se morao raspitivati nekim svojim kanalima", kazao je Konaković.
Prema riječima Konakovića KS je u prošloj godini uplatio više od 2 milijarde i 700 miliona KM indirektnih poreza, što je gotovo milijardu više u odnosu koliko je uplatila Republika Srpska.
Informacije do kojih je zvaničnim putem gotovo nemoguće doći, jer i UIO i Ministarstvo finansija FBiH poručuju da nemaju te podatke, pokazuju da je npr. Tuzlanski kanton u prošloj godini uplatio 404 miliona KM indirektnih poreza, a Zapadnohercegovački kanton uplati 302 miliona KM.
Premijer Konaković ističe da je KS ispred svih drugih, čak i ispred RS-a, i kada se iz svih podataka izuzmu indirektni porezi BH Telecoma i Elektroprivrede, njihovi prihodi mogu biti uknjiženi bilo kome.
"Kada se uzmu godišnji prihodi i promet tih velikih kompanija i kada se isknjiže iz naših 2,7 milijardi KM i kada se rasporede na druge kantone, ta razlika je tako simbolična da uopće ne mijenja cijelu sliku", istakao je Konaković.
U posljednjih pet godina porast indirektnih poreza najvećim procentom dešava se u KS.
"Mi smo 2012. godine uplaćivali 2 milijarde i 50 miliona KM indirektnih poreza, a prošle godine 2,7 milijardi KM. Zabilježili smo rast za otprilike 670 miliona, a ukupan rast u cijeloj državi je nešto viši od 700 miliona u posljednjih pet godina. To govori da se ostatak države ne razvija ravnomjerno. S druge strane, kada je riječ o povratu PDV-a, KS je u prošloj godini imao 178 miliona KM povrata na uplaćenih 2,7 milijardi KM. Tuzlanski kanton je imao povrat PDV-a u iznosu od 99 miliona KM na uplaćena 404 miliona KM indirektnih poreza. To znači da npr. iz Tuzlanskog kantona na funkcionisanje države ostaje 300 miliona, a iz KS 2,6 milijardi KM.
Neravnomjeran razvoj kantona, entiteta i države
Konaković dodaje da je neophodno raditi u svim kantonima da se FBiH razvija ravnomjerno.
"Mi pozdravljamo kad FBiH da za zapošljavanje Tuzlanskom kantonu 14 miliona KM, KS 6 miliona i nikad nismo regovali. Kada se daju podsticaji za poljoprivredu, nikad se nismo žalili što se Sarajevu daje manje, jer smatramo da to tako treba. Ali ne može trpjeti da nam nekakve nevladine organizacije i kojekakvi stručnjaci iznose potpuno netačne stvari. Mi pozivamo zvanične institucije da iznesu podatke.
U KS je prošle godine zaposleno 30 novih inspektora koji redovno kontrolišu privredne subjekte, a premijer Konaković ističe da je to bilo neophodno da bismo vidjeli jesu li na dobrom putu, da li dobro rade, da bismo imali zvanične podatke. Smatra da se isto tako to možemo uvesti i u druge kantone, i naprimjer povećati broj inspektora u Širokom Brijegu, Doboju, Tuzli i svim drugim gradovima.
Iz Federalnog ministarstva finansija za Klix.ba također su kazali da ne raspolažu podacima o tome koliko je svaki kanton uplatio indirektnih poreza. Također dodaju da se raspored prihoda s jedinstvenog računa vrši na osnovu Zakona o pripadnosti javnih prihoda i to pomoću posebne formule.
"Na osnovu člana 12a. zakona, izračunavaju se koeficijenti za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza za svaki kanton i općinu pojedinačno i objavljuju u Uputstvu o određivanju učešća kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih organa za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za svaku godinu", ističu iz ministarstva finansija FBiH.
Tako u budžet FBiH odlazi 36,2 posto sredstava, u budžete kantona 51,23 posto, općinama 8,4, Gradu Sarajevo 0,25 posto i upraviteljima cesta 3,9 posto.
Pojedinačno učešće kantona u raspodjeli prihoda s jedinstvenog računa vrši se na osnovu formule koja se zasniva na broju stanovnika kantona, površini kantona te na broju učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju.
